Foto: Pexels

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojen je niz preporuka za borbu protiv beskućništva u Europskoj uniji, prenosi Hina. Europski parlament potiče da se taj problem riješi do 2030. godine.

Broj beskućnika u zadnjih deset godina, navode, porastao je za 70 posto, a do toga je došlo zbog visokih cijena stanovanja, gospodarskih kriza i slabije socijalne zaštite. Tim problemom pogođeno je više od četiri milijuna europskih građana.

“Beskućništvo je jedan od najozbiljnijih oblika siromaštva i oskudice koji treba ukinuti ciljanim i integriranim politikama na održiv način rješavanjem osobnih čimbenika rizika (kao što su pojedinačne ranjivosti) i strukturnih čimbenika rizika (kao što su stanovanje i nezaposlenost)”, istaknuo je Parlament.

Pandemija koronavirusa i recesija u kojoj će se nakon nje naći europske zemlje mogla bi dodatno povećati brojke beskućnika, pa su zastupnici Parlamenta predložili da se beskućništvo dekriminalizira te da se omogući pristup skloništima u slučaju nužde. Složili su se da bi se beskućnicima trebao omogućiti ravnopravan pristup javnim uslugama i pomoći im na tržištu rada specijaliziranim programima pomoći.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske mreže za beskućnike, oko 2200 apsolutnih beskućnika i oko 10.000 relativnih beskućnika, odnosno ljudi koji imaju krov nad glavom, ali bez osiguranih standarda zdravlja i sigurnosti. Postoji tek 13 prihvatilišta s ukupnim smještajnim kapacitetom za oko 450 osoba. Najveći problem beskućnika ima grad Zagreb.