Pandemija koronavirusa dovela je ljude u poziciju da su prisiljeni smanjiti svoje
socijalne kontakte ili se čak potpuno izolirati. Rješenja za usamljenost ima mnogo, no u modernom svijetu ona postaju tehnološka.
Utjecaj koronakrize
I prije pandemije usamljenost se u nekoliko zemalja smatrala službenom epidemijom zbog velikog broja usamljenih ljudi. Primjerice, Harvard Business Review
objavio je da su se stope usamljenosti u SAD-u
udvostručile u posljednjih 50 godina, a u 2018. godini oko 200.000 britanskih umirovljenika nije razgovaralo s prijateljima ili obitelji preko mjesec dana.
Prema
istraživanju američke uprave zdravstvenih resursa i usluga, kronična je usamljenost štetna zdravlju kao i pušenje 15 cigareta dnevno. Istraživanje također potvrđuje da stariji koji su dugo vremena usamljeni imaju
45 posto veći rizik od smrtnosti.
Novonastala tehnološka rješenja pokušat će riješiti navedene probleme. Izraelska tvrtka Intuit Robotics započela je testiranje robota ElliQ, takozvanog pomoćnika za
sretnije starenje. Robot ElliQ podsjećat će osobe da piju vodu, uzimaju lijekove ili ih poticati na igranje igara za kognitivnu stimulaciju, prenosi
The Guardian.
Japan vodeći u inovacijama
Japan kao zemlja s velikim brojem starog stanovništva
vodi u utrci sa svojim tehnološkim inovacijama protiv usamljenosti. Jedno od japanskih rješenja za usamljenost proslavilo se zahvaljujući
Hatsune Miku, holografskoj pop zvijezdi. Za oko 2800 dolara uz mjesečnu naknadu, kupci dobivaju "crnu kuglu" koja sadrži Miku, a ona može služiti kao virtualna djevojka.
"Neće vas nužno usrećiti činjenica vezivanja za ‘predložak‘ sreće gdje se muškarac i žena vjenčaju te imaju djecu", govori
Akihiko Kondo za The Guardian, jedan od 3700 muževa Hatsune Miku te dodaje da je voli i vidi kao
stvarnog čovjeka.
Za one kojima nije bitno romantično društvo, tu je Paro, interaktivni robot prerušen u čupavog tuljana kojemu je cilj pružiti mogućnosti kao primjerice,
terapijski pas. Na proizvođačevoj
stranici stoji da Paro ima taktilne, svjetlosne, audio, temperaturne i senzore za držanje, pomoću kojih opaža ljude i okolinu.
Roboti nisu jedina stvar koja izlazi iz japanskih tvornica da bi se pobijedila usamljenost. Tu su i maske za mobitele koje vas
drže za ruku, jastuci s kojima se možete maziti ili stolica s ogromnim plišanim likom koji vas obgrli kada mu sjednete u krilo. Osim robota, postoje i ljudska rješenja za usamljenost. Budući da u Japanu prema podacima The Guardiana postoji gotovo milijun ljudi koji odbijaju napustiti svoje domove, servisi poput
Rent-a-Sister nisu strana pojava.
Usamljenost je signal
Zbog
hikikomori poremećaja ponašanja koji odlikuje velikom povučenošću i nedostatkom komunikacije, japanske obitelji pokušavaju pomoći svojim sinovima
unajmljujući im djevojke koje ih posjećuju za 250 dolara po satu. One im pomažu oko komunikacije i izlaska iz svojih spavaćih soba te vraćanja u društvo. Osim toga, u Kini postoji i
Boyfriends-for-Rent servis. Zbog društvene stigmatiziranosti žena koje nisu udate u svojim dvadesetima, posao unajmljivanja muškog partnera cvijeta. Izvan Azije ipak još
nema ovakvih servisa ili jednostavno nisu toliko prošireni.
Liječenje usamljenosti čini se razumnom idejom, ali stručnjaci upozoravaju da su ta rješenja možda prepoznala pogrešan problem.
Jeremy Nobel, osnivač projekta UnLonely i član fakulteta Harvard, za The Guardian tvrdi da se usamljenost ne liječi.
"Kada ste žedni ne umirete od žeđi, već od dehidracije. Žeđ vam samo šalje signal. Stoga je usamljenost signal da postoji ljudska veza koju trebate, a ne dobivate", objašnjava Nobel te dodaje da je to točniji način gledanja na samoću.
Nobel vjeruje da tehnologija može biti
privremeno olakšanje od usamljenosti i da bi apsolutno trebali nastaviti istraživati te proizvode, s time da opasnost dolazi kada ti proizvodi počnu zamjenjivati želju za stvarnim ljudskim vezama.
