Na Fakultetu političkih znanosti održano je predavanje albanske ministrice za Europu i vanjske poslove Republike Albanije, H.E. Elise Spiropali, pod nazivom "Albania, an Added Value to the European Union". Predavanje je okupilo studente politologije i novinarstva zainteresirane za europske integracije, regionalnu politiku i međunarodne odnose.
Zapadni Balkan kao test za Europu
Ministrica Spiropali važna je akterica u procesu europskih integracija Albanije i oblikovanju albanske vanjske politike. Naglasila je da se Europa nalazi u fazi dubokih sigurnosnih i političkih promjena, a smatra da će države Zapadnog Balkana morati dokazati svoj reformirani i stabilizirani potencijal. Istaknula je da je "Zapadni Balkan test za Europu" te poručila da Albanija želi biti primjer države koja napreduje i ispunjava kriterije članstva.
Hrvatsku je izdvojila kao državu koja, zahvaljujući vlastitom iskustvu pristupanja Europskoj uniji, ima važnu ulogu u prenošenju znanja i pružanju podrške zemljama kandidatkinjama. Govoreći o susjednim državama, ministrica Spiropali osvrnula se na dugotrajne povijesne i sociokulturne razlike koje i dalje oblikuju odnose u regiji.
Naglasila je problem ukorijenjenih stereotipa o Balkanu, različitih političkih interpretacija povijesti te nedostatka dublje međuinstitucionalne suradnje. Prema njezinim riječima, percepcija Balkana i dalje predstavlja izazov na europskoj sceni, zbog čega države regije moraju aktivno raditi na jačanju međusobnog povjerenja i predstavljanju svojih reformskih uspjeha.
"Europske države moraju zajedno raditi na smanjivanju razvojnog jaza. Europska unija treba ulagati u Albaniju, a naša je odgovornost da ta ulaganja pretvorimo u konkretne projekte; od energetike do pristupačnog stanovanja za naše građane", rekla je ministrica Spiropali.
Migracije i odlazak mladih
Migracije su bile jedna od središnjih tema predavanja. Ministrica je objasnila da se Albanija suočava s dvostrukim pritiskom: učestalim odlaskom obrazovanih mladih ljudi, ali i sudjelovanjem u europskim migracijskim okvirima i dogovorima. Naglašava je da je zemlji potrebna koherentna, dugoročna migracijska strategija koja povezuje gospodarski razvoj, obrazovni sustav i društvenu integraciju.
Posebno je istaknula da u Albaniji ne postoji izražena euroskeptična politička opcija, što dodatno učvršćuje proeuropski smjer države. Umjesto toga, političke elite u pravilu podržavaju reformski kurs i proces pristupanja Europskoj uniji. Kao ključne izazove navela je razvojni jaz između Albanije i država članica, ali i naglasila da se taj jaz postupno smanjuje kroz ulaganja u turizam, energetiku i pristupačno stanovanje.
Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, 91 posto albanskih građana podržava ulazak u Europsku uniju.
"Iako se političke stranke u Albaniji često ne mogu složiti ni oko toga koliko je sati ili je li dan ili noć, oko jednog pitanja postoji potpuni konsenzus, Albanija mora ući u Europsku uniju", naglasila je Spiropali.
Sigurnost, vladavina prava i međunarodna odgovornost
U dijelu predavanja posvećenom sigurnosti ministrica Spiropali je naglasila aktivnu ulogu Albanije u europskim sigurnosnim inicijativama. Podsjetila je na albansku potporu Ukrajini, napore u jačanju pravosuđa te borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
"Albanija želi biti dio rješenja, ne dio problema", poručila je i istaknula da europska budućnost regije zahtijeva odgovorne i solidarne politike.
Naglasila je da se kredibilitet države na europskoj razini gradi konkretnim reformama u području vladavine prava i sigurnosti, a ne samo političkim deklaracijama.
Regionalna suradnja i Jadran
Tijekom rasprave analizirana su pitanja odnosa Albanije s Kosovom i Srbijom. Obrađena je i mogućnost buduće regionalne suradnje te opcija jačanja povezanosti na Jadranu. Ministrica Spiropali naglasila je važnost suradnje država regije u području energetike, turizma i prometne infrastrukture, istaknuvši da je Jadran prostor velikog potencijala za zajedničke projekte Albanije i Hrvatske.
Posebno je upozorila na to da je odlazak obrazovanih mladih Albanaca ozbiljan izazov koji se može dodatno pojačati nakon ulaska u Europsku uniju, ali je istaknula da država ulaže u projekte kako bi povećala prilike za ostanak mladih u zemlji.
U završnoj poruci ministrica Spiropali istaknula je da se europska budućnost ne može graditi bez država Zapadnog Balkana. Naglasila je da zemlje regije moraju same dokazati svoju spremnost kroz reforme i unutarnji konsenzus, dok Europska unija s druge strane treba zadržati dosljednost i otvorenost prema državama kandidatkinjama.
Time je zaključila da je proces proširenja dvosmjeran: odgovornost je i na državama kandidatkinjama i na institucijama Europske unije, a uspjeh ovisi o političkoj volji, povjerenju i dugoročnom partnerstvu.
