Svjetski dan debljine u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) obilježen je predstavljanjem Smjernica za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece pod nazivom "Dijete na prvom mjestu“.
Izrađene su s ciljem da se smanji stigma prema djeci s debljinom namijenjene su novinarima, medijskim djelatnicima, stručnjacima i svim dionicima koji javno komuniciraju o debljini kod djece. Okupljenima se u Centru obratio ravnatelj Krunoslav Capak i kazao da debljina, zajedno s nepravilnom prehranom, čini prvi rizični faktor za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti.
Posljedica nenormalnog okruženja
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović dala je svoj osvrt na debljinu.
"Ona je rezultat okoliša u kojem živimo. Debljina je normalan odgovor normalnog pojedinca na nenormalno okruženje u kojem živi“, rekla je Musić Milanović.
Sjedilački način života i hrana s visokim kalorijama na svakom koraku lako do toga mogu dovesti. Musić Milanović je spomenula i činjenicu kako je pretilost povezana s 229 komplikacija koje ugrožavaju život.
"Ako ne stanemo na kraj tom problemu, djeca rođena 2050. godine će, uspoređujući ih s onim rođenim 2020., živjeti tri i pol godine kraće“, izjavila je.
Poseban fokus predstavljenih smjernica usmjeren je na stigmatizaciji djece s debljinom. Musić Milanović navela je kako je 40 posto djece stigmatizirano od članova svoje obitelji, a kada ta djeca dođu u školu, 64 posto je veća šansa za vršnjačko nasilje kod djece s debljinom od one s normalnom tjelesnom masom. Također je navela kako čak 69 posto odraslih ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom osjeća neku stigmatizaciju i od zdravstvenih djelatnika.
Djeca s debljinom okružena su stereotipima
Predstavljene Smjernice podijeljene su u pet cjelina. Prva u fokus stavlja dijete koje je mnogo više od svoje dijagnoze i stanja. U sklopu cjeline prikazano je nekoliko preporuka koje se tiču odabira izraza kojima će se opisivati djeca s debljinom. Upravo je izraz "djeca s debljinom“ izraz koje ove Smjernice favoriziraju, umjesto izraza kao što su "pretila, debela, bucmasta i korpulentna djeca“.
U drugoj cjelini, medijskim djelatnicima dani su savjeti koje su fotografije i kakav je ton prikladan za ovu temu. Predlaže se korištenje fotografija koje prikazuju djecu različitih tjelesnih karakteristika i obilježja u svakodnevnim životnim situacijama kao što su igra, obitelj, škola i priroda. Također, dramatični ton trebalo bi trebalo zamijeniti toplim, empatičnim i informativnim.
Smjernice fokus prebacuju na potrebe koje su zajedničke svakom djetetu, a to su hranjivi obrok, tjelesna aktivnost, igra i odrastanje u sigurnom okruženju bez tereta stigme. One potiču okolinu na oblikovanje zdravlja. Psihologinja Tamara Balja je kazala da se za debljinu često okrivljava roditelje, dok se zapravo radi o složenoj bolesti koja je rezultat okruženja kojeg čine škola, mediji i zajednica.
Roditelji ne mogu biti cijelo rješenje
Posljednja cjelina istaknula je da su svi ljudi dio rješenja. Svi trebamo težiti stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja, piše u smjernicama.
"Rješenja nisu samo roditeljevo ponašanje, nego i svaki dionik u svom individualnom ponašanju može biti dijelom priče, kao i same javnozdravstvene politike“, rekla je Balja.
Prikazan je zatim video studenata s Fakulteta političkih znanosti sa smjera novinarstva u kojem su slučajne prolaznike pozivali da komentiraju slike djece s debljinom. Prolaznici su koristili izraze poput "pretila“ ili "previše je jela“. Tijekom videa sami su studenti, autori videa, naglasili kako djeca, zahvaljujući takvim izrazima, s navršenih pet godina mogu oblikovati negativan stav prema vršnjacima s debljinom.
‘Hajmo pokazati empatiju prema djeci!‘
Nakon predstavljanja, raspravi se pridružila profesorica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Nensi Blažević.
"Novinari su glas djece“, započela je Blažević.
Kazala je da je dužnost svakog novinara i svakog stručnjaka da se zapita gdje je mjera, jer mediji nude mogućnost da se tema prikaže negativnije, ali i pozitivnije.
"Hajmo pokazati tu empatiju prije svega prema djeci“, rekla je Blažević.
Psihijatar Hrvoje Handl iz Dnevne bolnice za poremećaj hranjenja u sklopu Psihijatrijske bolnice “Sveti Ivan“ u Zagrebu kazao je kako je za pubertetsko dijete dovoljna jedna kriva riječ da nanese štetu, dovoljno je primjerice komentirati "O, malo si se dobio/ dobila“. Potaknuo je zato stručnjake da pripreme zrela i nijansirana pitanja jer ništa nije crno-bijelo.
