Foto: Pixabay

Poslijediplomski specijalistički studij u akademskoj 2019./2020. godini upisalo je 1429 studenata, među njima i 948 žena te je njihov udio čak 66,3 posto, a najzastupljenije područje su društvene znanosti s 43,7 posto, podatci su koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Najviše studenata poslijediplomske specijalističke studije upisalo je na Sveučilištu u Zagrebu 79,3 posto, potom na Sveučilištu u Rijeci 10,5 posto, na Sveučilištu u Osijeku 6,9 posto, na Sveučilištu u Splitu 2,5 posto, te na Libertas međunarodnom Sveučilištu, Zagreb 0,8 posto.

Najveći udio studentica upisao se pak na Libertas međunarodnom sveučilištu 81,8 posto, zatim na Sveučilištu u Splitu 77,8 posto, te 68 posto na zagrebačkome Sveučilištu, 62,2 posto na Sveučilištu u Osijeku, te 52,6 posto na riječkome Sveučilištu.

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima najzastupljenije su društvene znanosti – 43,7 posto, potom područje biomedicine i zdravstva – 42,8 posto, jednoznamenkasti postotci su u području tehničkih znanosti – 5,7 posto, interdisciplinarnim područjima znanosti – 4,5 posto i području prirodnih znanosti – 1,1 posto, dok je manje od jedan posto studenata upisalo studij u području humanističkih znanosti – 0,9 posto, biotehničkih znanosti – 0,7 posto i umjetničkom području – 0,6 posto.

Najviše studenata u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini od 30 do 34 godine – 36,1 posto, a najmanje u skupini do 24 godine – 1 posto. U skupini od 25 do 29 godina bilo je 24,8 posto studenata, u skupini od 35 do 39 godina 19 posto, u skupini od 40 do 44 godine 9,9 posto, potom 5,7 posto u skupini od 45 do 49 godina, 2,4 posto u skupini od 50 do 54 godine , a 1,1 posto studenata u skupini 55 i više godina.

Najviše studenata poslijediplomskih specijalističkih studija u protekloj akademskoj godini imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj – čak 98 posto, a samo 2 posto izvan nje.

Od ukupnoga broja studenata njih 98,3 posto bili su državljani Republike Hrvatske, a 1,7 posto imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana njih 97 posto prethodno su diplomirali u Republici Hrvatskoj, a 3 posto izvan nje.

Studenti specijalističkih studija najviše su zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Od ukupnoga broja studenata, zaposlenih je bilo 97 posto, a nezaposlenih 3 posto.

Od svih zaposlenih studenata, najveći broj bio je u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 42,8 posto, u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja 15,1 posto, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 13 posto, u području obrazovanja 6,3 posto, u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja 5,9 posto, u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla 4,2 posto, te 2,1 posto u području prerađivačke i 2 posto u području djelatnosti informacija i komunikacija, dok je u svim ostalim područjima djelatnosti bilo 7,7 posto studenata.

Troškove studija uglavnom je plaćao poslodavac – za 55,8 posto studenata, 43,7 posto studenata osobno su platili studij, a njih 0,5 posto bili su u kategoriji “Ostalo”.