Europski građani okupljeni na panelu Konferencije o budućnosti Europe ovoga su vikenda u Varšavi dali niz preporuka za razvoj politka EU-a u području, zdravstva, zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena koje su na tragu aktualnih politika i strategija Europske unije, posebice Zelenog plana.

Rješenja koja je skupina od oko 180 građana predložila uvelike su podudarna s inicijativama Europske komisije ili rezolucijama Europskog parlamenta, primjerice u zaštiti bioraznolikosti, uzgoju životinja, upravljanju šumama, promicanju obnovljivih i čistih izvora energije.

No prijedlozi građana s panela o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u Varšavi, kao i onog o europskoj demokraciji održanom u prosincu u Firenci, u dijelovima su ambiciozniji te zadiru u pitanja nadležnosti o kojima je EU prinuđen tražiti kompromise među članicama i političkim grupacijama.

Protivljenje transnacionalnim listama

Dok liberal Guy Verhofstadt, supredsjedatelj Konferencije u ime Europskog parlamenta, smatra kako preporuke građana obvezuju EU-u te da postoje “veliki izgledi” da će se ispoštivati, poljski europarlamentarac Zdzislaw Krasnodebski mnogo suzdržanije kaže kako je svakako pozitivno “uključiti građane” no i da u Europi ima “različitih društava i mišljenja”.

Krasnodebski, član vladajuće poljske stranke Pravo i Pravda (PiS) i desnog kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, ocjenjuje kako su u doprinosima Konferenciji angažiraniji građani koji su skloni snažnijoj integraciji Unije.

On ovaj proces vidi kao priliku da građani izraze svoja mišljenja, ali tvrdi da to “ne može biti zamjena uobičajenom demokratskom procesu”.

Poljski konzervativac novinarima u Varšavi rekao je i kako se njegova politička skupina “izrazito protivi” prijedlogu uvođenju transnacionalnih lista na europskim izborima, iznesenom na panelu Konferencije u Firenci, objasnivši kako ga smatra “nedemokratskim” jer bi građani jedne članice birali predstavnike druge.

Vlada PiS-a u sporu je s EU-om u pitanju pravosuđa i nadležnosti EU-a i Bruxelles Varšavi prijeti zamrzavanjem isplata iz europskog proračuna, a poljski premijer Mateusz Morawieck optužio je u prosincu Bruxelles za “birokratski centralizam”.

Preporuke građana predviđaju veću ulogu EU-a u regulaciji tržišta. Od Unije građani očekuje da promiče ekološki održivu proizvodnju i štiti okoliš od onečišćenja i pretjerane urbanizacije.

U preporukama za promicanje “zdravih stilova života” građani traže kraće lance opskrbe hranom, sezonske namirnice u školskim menzama, “drastično smanjenje kemijskih pesticida i gnojiva”, smanjenje intenzivnog industrijskog uzgoja životinja, te jasno i potpuno označavanje porijekla i ekološkog otiska proizvoda.

Neka od rješenja predložena na panelu bila su predmet rasprava u Europskom parlamentu, poput prijedloga da EU subvencionira poljoprivrednu proizvodnju prvenstveno na temelju održivosti umjesto veličine površina koje su obrađuju, što je bio zahtjev Zelenih u raspravi o reformi Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

EU je protekle jeseni usvojio strategiju “Od polja do stola” za ekološki održivu poljoprivredu koja predviđa smanjenje uporabe pesticida za 50 posto do 2030., dok strategija zaštite bioraznolikosti predviđa širenje zaštićenih područja u Europi na najmanje 30 posto mora i kopna.

Prednost biciklistima

Sudionik panela u Varšavi Rodrigo Coias, 30-godišnji ‘web developer’ iz Portugala, smatra kako je kvaliteta Konferencije upravo činjenica da okupljeni nisu opterećeni ranijim informacijama i političkim odnosima.

“Ovdje su potpuno obični ljudi najrazličitijih zanimanja i dobi i naravno da nisu u potpunosti upoznati s nekim rješenjima koja se već provode. No svi zajedno pokušavaju riješiti zajedničke europske probleme i može biti dobro što neki nisu toliko informirani jer možemo doći do novih rješenja”, smatra Coias.

U preporukama građani traže čišći promet, davanje prednosti biciklistima i pješacima u odnosu na motorna vozila, ulaganja u čišće i obnovljive izvore energije, “pojačanu provedbu politika kružnog gospodarstva” te da usvoji i implementira “zajedničku europsku povelju o okolišu”.

Također traže EU direktivu za programe urbanog razvoja kako bi bili što “zeleniji” i uvjetovanje građevinskih dozvola zelenim površinama.

“Svi smo svjesni situacije s klimatskim promjenama i ne trebamo više čekati jer ona sve više izmiče našoj kontroli. Ako sada nešto ne učinimo vjerojatno neće biti moguće spasiti svijet”, tumači Coias.

U području zdravstva građani također očekuju snažniju ulogu Unije i predlažu da se “zdravstvo i zdravstvena zaštita uvrsti među zajedničke nadležnosti EU-a i država članica”.

Medicinski tretmani diljem EU-a trebaju biti “jednake kvalitete” što bi se moglo osigurati “proširenjem nadležnosti Europske agencije za lijekove”, drže građani.

EU treba svim građanima omogućiti besplatne tečajeve pružanja prve pomoći i razmotri njihovo obavezno uvođenje na radnim mjestima i za studente.

U preporukama je znatan prostor posvećen problemima mentalnog zdravlja te se predlaže da EU utječe na članice da u svoje kurikulume “uključe pitanja mentalnog zdravlja i seksualnog obrazovanja”.

Unija također treba poticati “usklađivanje medicinskih potpomognutih reproduktivnih tretmana za sve žene (u braku ili ne) u svim državama članicama”, stoji u preporukama.

Rekreacija na radnom mjestu

Sudionica panela Mateja Lisak, 22-godišnje studentica filozofije iz Zagreba, ističe kako je pitanje mentalnog zdravlja prioritetno pitanje za Hrvatsku i za Europsku uniju, posebice s obzirom na posljedice, društvene i psihološke, koje ostavlja pandemija covida-19.

Lisak je iznijela prijedlog da se odgoj o mentalnom zdravlju uvrsti u školski program od petog razreda osnovne škole, možebitno u okviru građanskog odgoja, kako bi se uklonila stigma s mentalnih problema i učilo “suživotu s ljudima koji imaju takve probleme”.

Takve se ljude “često odbacuje, pogotovo u školskom sistemu”, kaže Lisak.

Kao studentica filozofije sugerira da takve obrazovne programe uz psihologe vode i filozofi koji bi djeci takvu problematiku mogli tumačiti s aspekta etike.

Ivan Begić, 24-godišnji student socijalnog rada iz Grubišnog Polja zalagao se za uvođenje vremena za rekreaciju na radnim mjestima.

“Premalo se govori o fizičkoj aktivnosti. Poslovi su postali prilično sjedilački, a to počinje od najranije dobi u školama”, kaže Begić.

Konferenciju o budućnosti Europe su u proljeće prošle godine pokrenuli Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a kako bi EU približile građanima, saslušale njihove želje i očekivanja, te se u konačnici vodile njihovim preporukama u oblikovanju europskih politika.


*Vijesti o politikama Europske unije realiziraju se u partnerstvu s Europskim parlamentom i u suradnji s Hrvatskom izvještajnom novinskom agencijom (HINA) u okviru projekta praćenja Konferencije o budućnosti Europe. Projekt je sufinanciran kroz program subvencija Europskog parlamenta u području komunikacija. Europski parlament nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti i ne sudjeluje u njihovoj pripremi i uređivanju.

*Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, predviđeno je da građani sudjeluju u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata, te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjelovat će još predstavnici Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.