EUROGRADUATE Diploma u Hrvatskoj vrijedi dvostruko manje nego u Njemačkoj

Hrvatska visoko kotira po količini nezaposlenih tek diplomiranih studenata, pokazuju rezultati istraživanja "Eurograduate" o zapošljivosti studenata, objavljeni početkom lipnja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje iznosi da je nezaposlenost mladih najveća u Grčkoj i Hrvatskoj, a najniža u Njemačkoj. Mladi u Hrvatskoj i Grčkoj također najmanje sudjeluju u programima mobilnosti Europske unije, no bilježe najveću mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja, odnosno nakon preddiplomskog studija odbiru fakultet završiti u inozemstvu. Razlika u plaći po državama je znatna, diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje.

S diplomom u inozemstvo

Riječ je o projektu u kojem je sudjelovalo osam država - Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta, Norveška i Hrvatska. U istraživanju je sudjelovala 21.000 studenata, čiji je studij završio u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., a rezultati će pružati "uvid u problematiku prelaska diplomiranih studenata na tržište rada u svrhu daljnjih obuhvatnijih istraživanja i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja u Europi", prenosi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Najzadovoljniji diplomirani studenti su iz Austrije, Češke i Slovačke, a pokazalo se da studenti koji nakon stečene diplome posao pronađu izvan države zarađuju gotovo 30 posto više od onih koji su ostali u državi, gdje se najviše ističu mladi iz Grčke. Boravak u inozemstvu i poticajno okruženje pomažu u razvijanju vještina za rješavanje problema, a utječu i na političku participaciju te povećavaju razinu povjerenja u demokratske vrijednosti.

Žene zarađuju manje

Na šanse za zaposlenje u struci utječu tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a, prethodno zaposlenje povezano sa studijem, poticajno okruženje tijekom studija te visokoobrazovani roditelji. Zadovoljstvo prihodima je, uz zaposlenje u struci, tržište rada i završeni diplomski studij, uvjetovano i spolom. Istraživanje je pokazalo da diplomirane studentice u prosjeku manje zarađuju od svojih muških kolega. Najviše plaće su na području tehnologije i inženjeringa, dok su najniže na području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti. Gotovo u svim zemljama mladi smatraju da im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, ali i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina. Naknadno će biti objavljena izvješća za svaku zemlju zasebno, pa tako i Hrvatsku. Istraživanje u Hrvatskoj 2018. godine proveli su Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a kompletan projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+.