Nakon američkog napada na Venezuelu tenzije oko osvajanja Grenlanda dodatno su porasle. Europski čelnici Trumpove prijetnje više ne smatraju mrtvim slovom na papiru, već se počinju pripremati za moguće nemile scenarije. Ministar vanjskih poslova Francuske, Jean-Noël Barrot izjavio je da "Grenland nije za prodaju niti za preuzimanje…tako da prijetnje moraju stati".
Također, potvrdio je da su u tijeku rasprave s Njemačkom i Poljskom o zajedničkom europskom odgovoru Trumpovim imperijalističkim težnjama. Politički portal Politico razgovarao je s brojnim dužnosnicima, diplomatima i izvorima iz NATO-a o četiri potencijalne strategije za odvraćanje američkog predsjednika. Time su istražili s kojim sve mogućnostima Europa raspolaže te koliko je spremna poduzeti određene mjere da bi zaštitila teritorij koji je pod kontrolom jedne od članica.
Prva opcija: Pronalazak kompromisa
Američki predsjednik Donald Trump kao glavni razlog potencijalne invazije na Grenland javnosti predstavlja nedovoljnu zaštićenost tog teritorija od vanjskih prijetnji. Tvrdi da je Grenlandu potrebna zaštita SAD-a jer Danska "ne radi dovoljno da spriječi vojnu prisutnost Kine i Rusije na Arktiku". Kao najbezbolniji izlaz iz ove situacije jedan NATO-ov službenik vidi medijaciju saveza između Danske, SAD-a i Grenlanda. Iako članice smatraju da direktna ruska i kineska prijetnja nije toliko prisutna, razmatraju mogućnost povećanja količine vojnih snaga na Arktiku.
Kao još jedna opcija predstavlja se i formiranje "Arktičkog stražara" po uzoru na "Istočnog stražara" koji do sada ipak nije pokazao prevelik napredak u diplomatskim odnosima. Ipak, ispod diskursa u kojemu se Trump zalaže za vojnu zaštitu otoka kriju se namjere za preuzimanjem nalazišta minerala, nafte i plina. Isto to je motiviralo i napad na Venezuelu koja je poznata po ogromnim količinama naftnih rezervi. Budući da da u tom napadu vojne snage SAD-a nisu bile spriječene ulaska u suverenu državu i otimanja njihovog predsjednika, pitanje je hoće li reakcije Europe biti dovoljne da prepriječe put SAD-u ili je svaki pokušaj mirovnih pregovora uzaludan.
Druga opcija: Osigurati velika financijska sredstva Grenlandu
Iako nije isključio opciju vojne intervencije na Grenland, Trump ipak inzistira da se on preda dobrovoljno, to jest prihvati novčana sredstva za otkup teritorija. Na putu prema tom cilju referira se i na pokušaj bivšeg američkog predsjednika Harrya Trumana koji je 1946. ponudio Danskoj 100 milijuna dolara za otkup Grenlanda. Sadašnjem predsjedniku je u planu osigurati da Grenland zadobi nezavisnost od Danskog kraljevstva i nakon toga padne pod snažan utjecaj SAD-a osiguran velikim investicijskim ulaganjima.
Financijska sredstva s druge strane Grenlandu nude EU i Danska koje tvrde da im mogu dati bolju ponudu. Osim njih, u cilju odvraćanja predsjednika SAD-a Bruxelles planira uložiti do 530 milijuna eura sredstava za period od sedam godina počevši od 2028. U planu je prebaciti fokus ulaganja s obrazovanja i zelene tranzicije na iscrpljivanje mineralnih resursa. Nadmetanjem sa financijama tenzije oko Grenlanda rastu, ali su ipak pokušaj da ni jedan život ne strada pri rješavanju ovog geopolitičkog problema.
Treća opcija: Ekonomska osveta
Politico je razgovarao s vojnim stručnjakom Danskog obrambenog koledža, Thomasom Crosbiem koji tvrdi da je europsku, nordijsku i arktičku sigurnost teško održati bez uplitanja SAD-a. Ipak, smatra da je to (teško) izvedivo dodajući da Europska unija može koristiti "trgovinsku bazuku" kako bi uzvratili na trgovinsku diskriminaciju. Tu je priliku imala kada je američki predsjednik uveo trgovinske carine, no postignućem dogovora ta prilika je propuštena. Ekonomsku moć Europske unije potvrdio je i predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta, Bernd Lange.
"Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama", govori Lange.
"Hoće li se Europa usuditi priprijetiti i je li njena moć za odvraćanje uistinu tolika, vidjet će se u bliskoj budućnosti", dodaje.
Četvrta opcija: Vojna intervencija
U slučaju da se SAD odluči na vojni pohod, malo je toga što Europljani mogu učiniti, prenosi Politico. Crosbie kaže da u tom slučaju puno toga ovisi o tome kako će izgledati prvi korak SAD-a. Ukoliko planiraju napasti s malim brojem ljudi, postoji opcija da ih se uhiti i osudi za kazneno djelo, no u slučaju napada velikih razmjera reakcije bi bile drugačije. Ako dođe do vojnog napada na teritorij Grenlanda, neizostavno je podsjetiti na dansku trajnu zapovijed koja je na snazi od 1952. godine.
Prema njoj, u slučaju napada na danski teritorij, vojne snage moraju reagirati istog trenutka, bez čekanja naredbi. Uloga EU-a u ovom najcrnijem scenariju nije odviše velika, iako jedan europski diplomat sugerira razmatranje postavljanja francuskih i njemačkih snaga opet u svrhu odvraćanja, prenosi Politico. Thomas Crosbie zaključuje s upozorenjem da ta opcija nosi visoku cijenu.
"Ovo je potpuno neistraženo područje, ali sasvim je moguće da će ljudski životi biti izgubljeni u pokušaju odbacivanja američkih zahtjeva za Grenlandom", ističe Crosbie.
