Foto: Petra Orešković

“Svaki drugi ispitanik doživio je neki oblik govora mržnje, a čak 68 posto nije ga prijavilo”, iznijela je zabrinjavajuće podatke zamjenica pučke pravobraniteljice, mr. sc. Tena Šimonović Einwalter, na okruglom stolu “Govor mržnje na Internetu i mladi”, održanom u ponedjeljak na Fakultetu političkih znanosti.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava ekskluzivno su prikazani rezultati istraživanja govora mržnje među mladima na internetu koje su provele agencija IPSOS i pučka pravobraniteljica, mr.sc. Lora Vidović, koja je poručila da rezultati istraživanja “trebaju poslužiti svima u borbi protiv online govora mržnje”, i nadodala da to automatski uključuje i offline otpor.

Ciljevi istraživanja bili su dobiti uvid u percepciju mladih o prisutnosti govora mržnje na internetu, u njihovo iskustvo te stavove o govoru mržnje. Istraživanje je provedeno na mladim korisnicima interneta od 18 do 30 godina, a iznenađujući je rezultat, ističe Šimonović Einwalter, da je 25 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca govor mržnje doživjela na instant messaging aplikacijama poput WhatsAppa ili Vibera namijenjenima komunikaciji s bliskim osobama.

Foto: Paula Anić

Sven Jankovski, član Mreže mladih Hrvatske koja uključuje 59 organizacija mladih, napomenuo je da nije začuđujuće da se govor mržnje preselio na Internet jer je “imati Internet u kući ekvivalent posjedovanju perilice za rublje” te je stoga Internet postao komunikacijska, a ne informativna platforma. Istaknuo je da su prema iskustvu Mreže žrtve govora mržnje žene, LGBT osobe, aktivisti i strane osobe.

Svoju je zabrinutost s publikom podijelila influencerica Maša Zibar koja gotovo svakodnevno prima poruke žrtava govora mržnje, a uglavnom je riječ o mladim djevojkama.

“Zabrinjavajuće je što se javljaju meni, iako mi je drago što imaju povjerenje, ali takvo nešto mora se podijeliti s bliskim osobama, s roditeljima, prijateljima”, ispričala je Maša i istaknula da je glavni problem što se žrtve osjećaju usamljeno. Nadodala je da je i sama osjetila govor mržnje te da pripada u skupinu onih koji ga nisu prijavili.

“Tada sam mislila da se ne isplati boriti s tim, tko ima vremena i novaca za sud i odvjetnike”, rekla je. Rasprava pod moderatorskom palicom prof. dr. sc. Gordane Vilović vrhunac je dosegla kada se za riječ javila članica srpskog javnog vijeća, Aneta Vladimirov, koja je prokomentirala da bi bilo itekako zanimljivo čuti iskustva najosjetljivijih žrtava govora mržnje na internetu kao što su Romi i Srbi.

Na okruglom stolu sudjelovali su i doc. dr. sc. Hrvoje Cvijanović te klinička psihologinja Ivana Ćosić Pregrad koji su se fokusirali na teoriju govora mržnje i načine na koji Internet socijalizira mlade.