Foto: Pixabay

Novo istraživanje pokazuje da bi se tri ledenjaka na Grenlandu mogla otopiti brže nego što se predviđalo u prijašnjim istraživanjima, prenosi Hina. Tri najveća ledenjaka, Jakobshavn Isbrae, Kangerlussuag i Helheim, sadrže toliku količinu vode da bi u slučaju njihova potpuna otapanja razina vode na Zemlji mogla porasti za više od metra.

Autori studije, objavljene u Nature Communicationsu, promatrali su koliko se leda otopilo s tri ledenjaka tijekom 20. stoljeća.

“Koristimo zračne stereo-fotogrametrijske fotografije snimljene 1985. godine za mapiranje trimlina, odnosno, traga na stijeni koji ukazuje da se ondje nalazio ledenjak, povezanih s maksimalnim opsegom grenlandskog ledenog sloja tijekom Malog ledenog doba”, piše Nature Communications.

Ledenjak Jakobshavn Isbrae izgubio je više od 1500 milijardi tona leda u razdoblju između 1880. i 2012., Kangerlussuag 1381 milijardu te Helheim 31 milijardu od 1900. do 2012. godine. Uslijed njihova otapanja, razina mora podigla se za osam milimetara.

“Povijesna mjerenja u 19. i u 20. stoljeću mogla bi pružiti važne informacije koje mogu znatno poboljšati naša predviđanja”, rekao je Shfaqat Abbas Khan s tehničkog sveučilišta u Danskoj.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih Naroda (IPCC) procjenjuje da bi se razina mora do kraja stoljeća mogla podići za 30 do 110 centimetara. Prijašnja istraživanja predviđala su da će se u tom razdoblju ona podići tek za 9,1 do 14,9 milimetara. Tri grenlandska ledenjaka, prema novim istraživanjima, podigli bi morsku razinu za deset centimetara, pri čemu bi se oslobodilo 36.000 milijardi tona vode.

Najcrnji scenarij je podcijenjen. U slučaju tri proučavana ledenjaka gubitak leda mogao bi biti tri do četiri puta veći nego što se predviđalo”, dodao je Shfaqat Abbas Khan.