Foto: Igor Kralj/Pixsell

Demografija, obrazovanje, nacionalna sigurnost, politički sustav, energetika, turizam te novi hrvatski imidž, samo su neke od tema konferencije “Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije” u organizaciji Večernjeg lista, a koja se jučer održala u prostorijama hotela Esplanade. Na konferenciji je predstavljeno devet videoizlaganja, nakon čega je uslijedila panel-diskusija “Politički sustav”, a okupljenima se obratio i državni vrh.

Reforma škola “promašaj desetljeća”?

“Bez naroda nema ni države”, poručili su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković i time demografsku obnovu postavili kao “pitanje svih pitanja”. Masovan egzodus mladih ljudi iz Hrvatske, što za sobom povlači brojne negativne reperkusije po gospodarstvo i cjelokupnu društvenu strukturu, nalazi se na vrhu liste prioriteta vladajućih.
Demografija je samo jedna u nizu tema konferencije koja je bila nastavak one održane 2017. i osmišljena kao rezime svih promjena koje su uslijedile nakon nje. Brojne političke figure i stručnjaci nastojali su u svojim izlaganjima ukazati na pozitivne i negativne trendove u posljednje dvije godine.

Jokić je apelirao na vladajuće da se vrate originalnim rješenjima cjelovite kurikularne reforme pozvavši se na istraživanje provedeno u srednjim školama, a u kojem su učenici iskazali nepovjerenje, pesimizam i nezadovoljstvo hrvatskim školstvom

Premijer Plenković uglavnom se osvrnuo na gospodarske pomake, ističući porast zaposlenosti, pad nezaposlenosti i porast prosječne i minimalne plaće. Dotaknuo se pitanja obrazovanja za koje smatra da ide u dobrom smjeru.

“Reforma školstva će omogućiti nove sposobnosti, vještine i znanja, razvijanje kritičkog mišljenja, ali isto tako jačati naš identitet, jezik, vrijednosti, kulturu i povijest”, dodao je premijer. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, pak, istaknula je uvođenje obvezne informatike, dogovorenih 2,5 milijardi kuna za znanost te nedavni ulazak u CERN. S druge strane, izrazito kritički na očito gorući problem obrazovanja, osvrnuo se Boris Jokić koji je trenutnu obrazovnu politiku prozvao “promašajem desetljeća”.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Jokić je apelirao na vladajuće da se vrate originalnim rješenjima cjelovite kurikularne reforme pozvavši se na istraživanje provedeno u srednjim školama, a u kojem su učenici iskazali nepovjerenje, pesimizam i nezadovoljstvo hrvatskim školstvom. Nadalje, za Jokića problem predstavlja struktura visokoobrazovanih, sa čime su se složili i drugi prisutni stručnjaci. Tako je profesor na Visokom učilištu Algebra Hrvoje Balen dao primjer kako je samo ove godine za računarstvo, informatiku i slično interes pao za 17 posto.

Još uvijek postoji niz zapreka

A dok političari ističu uglavnom pozitivne brojke i napredak u određenim sferama te stalno pozivaju na optimizam, entuzijazam, dobru volju i solidarnost, stručnjaci ukazuju kako još uvijek postoji niz prepreka koje je potrebno premostiti kako bi građani konačno bili zadovoljni kvalitetom života u Hrvatskoj.

“Cijena rada je u Hrvatskoj previsoka, produktivnost premala, zaposlenja nesigurna, a plaće preniske”, izjavila je predsjednica i dodala kako smatra da bi prosječna neto plaća u Hrvatskoj trebala biti minimalno 7500 kuna. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković smatra, pak, kako Sabor treba mijenjati – da ne bude dio estrade, u čemu, kako je rekao, sudjeluju i novinari.

“Stručnost je ono što nam treba i zato nam trebaju i ovakve konferencije”, zaključio je.