Europska komisija je potvrdila da je Hrvatska ostvarila ključne ciljne vrijednosti potrebne za sedmu isplatu sredstava. Svoju preliminarnu ocjenu poslala je Gospodarskom i financijskom odboru Europske unije. Odbor sada ima četiri tjedna za izdavanje mišljenja o ocjeni Komisije. Plaćanje se može izvršiti nakon izdanog mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora, nakon čega će Komisija donijeti odluku o plaćanju.
“Komisija je danas pozitivno ocijenila sedmi hrvatski zahtjev za plaćanje u iznosu od 1,1 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Ta je ocjena važan korak prema isplati sredstava EU-a za poticanje gospodarskog rasta i otpornosti Hrvatske”, piše u priopćenju Europske komisije.
Riječ je o Mehanizmu za oporavak i otpornost od pandemije čiji je glavni cilj ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa. Tim se Mehanizmom na raspolaganje stavlja 627,5 milijardi eura, od kojih su 312,5 milijardi eura bespovratna sredstva, a ostalo zajmovi. Iz navedenog Mehanizma Hrvatska na raspolaganju ima 10 milijardi eura od kojih je do sada povukla 5,3 milijarde. Unutar tih sredstava 5,8 milijardi eura su bespovratni, a 4,2 milijarde su zajmovi. Europska komisija zahtijeva da se najmanje 37 posto ukupnih sredstava uloži u klimatske investicije i reforme te da se najmanje 20 posto sredstava iskoristi za poticanje digitalne tranzicije.
Komisija je utvrdila da je Hrvatska provela reforme i ulaganja na dobrobit građana i poduzeća. Reforme su usmjerene na područja poput socijalnih usluga, energetike, prometa, gospodarenja okolišem, akademske suradnje, digitalizacije, razvoja tržišta i slično.
Glavne mjere obuhvaćene sedmim zahtjevom za plaćanje uključuju nadogradnju visokonaponske mreže, poboljšanje priključivanja na mrežu, bolje povezivanje sjeverne i južne energetske mreže te povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije. Ove reforme povećat će efikasnost energetske mreže kroz digitalizaciju i bolju povezanost. Planiraju se ulaganja u hrvatsko tržište i međunarodnu gospodarsku suradnju.
Do sada je izgrađeno ili modernizirano 300 kilometara visokonaponskih elektroenergetskih vodova i ugrađeno 40.000 pametnih brojila električne energije. Ovime će se poboljšati digitalizacija i učinkovitost hrvatskih energetskih sustava.
