Foto: Pexels

Zbog preopterećenosti sustava Europsko-mediteranskog seizmološkog centra uzrokovane čestim potresima na području Banovine, informacije o jačini potresa često su nedostupne, a Seizmološka služba podatke objavljuje sa zakašnjenjem, prenosi Hina.

Hrvatska donirala EMSC-u

Iz EMSC-a poručuju da za pružanje usluge najviše nedostaje trajno financiranje s kojim bi se mogli pokriti osnovni troškovi koje seizmološki centar zahtijeva.

“Kako bismo se mogli nositi s velikim prometom, moramo refaktorirati mnoge aspekte naših sustava u koje se nije dovoljno ulagalo zbog nedostatka financijskih sredstava”, objasnio je u razgovoru za Hinu glavni tajnik EMSC-a, Rémy Bossu.

Potrebu financiranja prepoznali su i korisnici EMSC-a u Hrvatskoj koji su od potresa koji se dogodio na području Banovine donirali više od 2000 eura, na čemu su im se iz organizacije zahvalili na Twitteru.

Za razliku od EMSC-a koji podatke obrađuje računalnim putem, Seizmološka služba razvija svoj sustav automatske lokacije potresa, a podatke pregledava dežurni seizmolog.

Rukovoditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić kazala je za Hinu da “cilj razvoja sustava nije obavještavanje javnosti nego trenutno obavještavanje Operativnog centra Civilne Zaštite i drugih dežurnih nacionalnih službi”. Poručuje i da je objavljivanje informacija dugoročni cilj razvoja sustava, no kada dosegne veću pouzdanost od trenutne.

Nedostaje seizmografa i akceleratora

Usporedbe radi, Hrvatska trenutno ima 17 seizmografa te osam akcelerografa, dok susjedna Italija ima 1000 seizmografa i nekoliko tisuća akcelerografa. Seizmološka služba preporučuje građanima da budu strpljivi te u početnim minutama informacije o potresu prikupljaju putem službene stranice EMSC-a. Preporuka je takva jer Seizmološka služba objavljuje službene podatke tek nakon 15 minuta zbog provjere dežurnog seizmologa.

Student Lovro Andraka poručuje da “ako je potres bitan, ionako ću ga sam osjetiti prije nego mi aplikacija javi, a učestale obavijesti o manjim potresima možda bi me samo učinile paranoičnim“.

S druge strane, student Tonko Medvedec aplikaciju koristi u svrhu informiranja o jačini potresa, ali se pretjerano ne opterećuje komentarima očevidaca i mogućnosti novih potresa jer ih je ionako nemoguće predvidjeti.

Prema podacima EMSC-a, aplikacija LastQuake ima unikatan način detektiranja potresa tako što spaja doprinos očevidaca i seizmoloških institucija. Detektiraju potres na temelju većeg broja posjeta aplikaciji s određenog područja, automatski izbacuju obavijest o potresu te nakon prikupljanja seizmoloških informacija donose detaljniji uvid.