Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1. listopada ove godine bit će prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta. Tako je odlučeno na današnjoj izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je Lakušić u drugom krugu glasovanja dobio 43 glasa, a prof. dr. sc. Mirjana Hruškar 26, dok je jedan glas bio nevažeći.
Fokus želi staviti na studente
Lakušić je, istaknuo je, sa svojim timom program pripremao godinu i pol dana. Osnovna odrednica njegovog programa je da student bude u središtu Sveučilišta te da student mora primiti najbolja znanja i dobiti najbolje nastavne programe jer su sami studenti, rekao je Lakušić, najbolji promotori Sveučilišta.
"Mi kao akademska zajednica moramo biti oni koji prepoznaju probleme u društvu, ukazivati na promjene koje je potrebno činiti, da bi štitili društvo za koje se borimo", poručio je Lakušić i dodao da nema razvijenog gospodarstva ni u jednoj državi ako nema jake akademske zajednice koja priprema to gospodarstvo da bude konkurentno i osigurava radna mjesta.
Na pitanje o pristupu informacijama i odazivanju pozivima novinara, istaknuo je da u zadnje dvije godine nema emisije ili poziva gdje se nije odazvao.
Zasad nije poznat sastav prorektorskog tima jer, objasnio je, niti jednom svom suradniku nije rekao da će biti prorektor već dio tima koji ide u pobjedu jer smatra da ako se samo bave mjestima prorektora, a ne kvalitetom programa, od toga svega ne bi bilo ništa.
Dotaknuo se i teme ostavštine sadašnjeg rektora Damira Borasa.
Zadovoljan suradnjom s Borasom
"Rektora poznajem zadnje tri i pol godine otkad sam postao dekan i mogu reći, a to drugi dekani mogu potvrditi, kad god smo trebali rektora on se uvijek javljao, suradnja je bila na visokoj razini", rekao je Lakušić i dodao da je prekratko u sustavu da bi mogao reći što je bilo u proteklih osam godina.
Boras je istaknuo da se stalno zaboravlja da je financiranje hrvatskih sveučilišta duplo manje u postotku, gledano koliko se izdvaja iz proračuna, u odnosu na sve članice Europske unije. Prema Borasu, svi daju najmanje 1,8 posto, a u prosjeku 2,11 bruto društvenog proizvoda, dok se za visoko školstvo u Hrvatskoj izdvaja 1,11 i to je po njemu osnovni problem.
Lakušić je poručio da nije onaj koji je nudio program i da sad samo očekuje postotke od države i novac koji država treba dati Sveučilištu.
"Ja govorim i o novcu koje Sveučilište može samostalno zaraditi, a to su programi koje nudi Europska komisija. Ovako veliko Sveučilište mora imati i ured u Bruxellesu koji će voditi računa kakvi će biti programi već 2024. ili 2025. i osigurati da već sad brinemo o projektima i programima za koje trebamo lobirati.
