U zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) jučer je održan Dan sveučilišne knjige. Događaj je dio manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu koji je trajao od 3. do 5. studenog, prenijelo je Sveučilište u Zagrebu. Njime se obilježava početak 357. akademske godine te javnosti predstavljaju različiti aspekti djelovanja najstarijega hrvatskog sveučilišta.
Ovogodišnje publikacije
Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je važnost sveučilišne knjige u očuvanju znanja i promicanju hrvatskoga jezika u znanosti. Posebno je predstavio publikaciju s 52 nova akademska naslova odobrenu od strane Senata u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o 37 udžbenika i 15 priručnika, uključujući dva engleska izdanja.
"Objavljivanjem sveučilišnih udžbenika, priručnika i monografija potvrđuje se neprekinuta misija Sveučilišta u Zagrebu, promicanje izvrsnosti u znanosti i obrazovanju te njegovanje hrvatskoga jezika u akademskom diskursu", naveo je rektor Lakušić na otvaranju programa.
Osvrnuo se i na promjene koje donosi digitalno doba, istaknuvši kako nove tehnologije mijenjaju način na koji učimo i pristupamo znanju, ali ne i trajnu vrijednost knjige. Naglasio je da multimedijski sadržaji mogu olakšati obrazovni proces, ali da je sveučilišna knjiga i dalje najbolji izvor znanja.
"Klasična knjiga ipak je ono što ostaje trajno zapisano. Ostaje u onom obliku na koji su čitatelji najviše naučili družiti se s knjigom. Stoga ona i dalje ostaje najbolji prijatelj čovjeka", rekao je Lakušić.
Promjene digitalnog doba
Na skupu su dodijeljena posebna priznanja sastavnicama za produktivnost u izradi sveučilišne nastavne literature. Najuspješniji su bili Ekonomski fakultet sa sedam izdanja, Stomatološki fakultet s pet izdanja i Fakultet organizacije i informatike s tri izdanja.
U nastavku programa prof. dr. sc. Boštjan Marko Turk sa Sveučilišta u Ljubljani održao je predavanje Knjiga, civilizacija i umjetna inteligencija, u kojem je istaknuo da je knjiga temelj čovjekove individualnosti te poručio da budućnost ovisi o očuvanju čitanja, mišljenja i riječi.
Slijedio je panel Sveučilišna knjiga kao most između znanosti i društva, na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Marina Dabić, akademik Bojan Jerbić, prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prof. dr. sc. Ana Barbarić i Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Sudionici su raspravljali o ulozi knjige u suvremenom obrazovanju i utjecaju novih tehnologija. Profesorica Barbarića istakla je da nije presudno u kojem se formatu znanje prenosi, nego kolika je kvaliteta i dubina sadržaja.
Akademik Jerbić dodao je da umjetna inteligencija može pomoći u analizi podataka, ali nema sposobnost maštovitog i originalnog stvaranja koje imaju ljudi, dok je profesor Brkljačić upozorio na potrebu etičke regulacije njezina razvoja.
