Organizacije Zagreb Pride i Queer Sport Split prošlog su tjedna u ulici Andrije Žaje ugostili mlade generacije novinara da bi im prikazali pregled stanja
LGBTIQ prava u Hrvatskoj te skrenuli pažnju o načinima izvještavanja kada je riječ o potrebama i pravima tih osoba.
Spominjale su se i dobre prakse, a voditelji radionice bili su novinar i LGBTIQ aktivist
Marko Jurčić te sociologinja
Suzana Kunac. Voditelji su primjerima pokazali da mediji opisuju problem zajednice, bez da dodatno analiziraju probleme zakonodavstva i društva.
"Mediji bi trebali tražiti odgovornost unutar sustava", poručio je Jurčić i objasnio da zakoni ne jamče jednakost LGBTIQ osoba u hrvatskom društvu.
Foto: Marina Malenica/Global
Narušeno pravo na obitelj
Jurčić je ukazao na dvosmislene hrvatske zakone te nepoštivanje Opće deklaracije o ljudskim pravima. Uočeno je da se homoseksualcima, lezbijkama i
queer osobama
narušava dostojanstvo, što je u potpunoj suprotnosti s načelima Deklaracije.
Kunac je objasnila rezultate istraživanja koje je proveo Zagreb Pride te sudionike upoznala sa statistikom
nasilja prema LGBTIQ osobama. Ispitali su koliko se osoba, koje se ne identificiraju sa spolom koji im je pripisan rođenjem ili koje nisu heterogene spolne orijentacije, susrelo s nasiljem ili diskriminacijom. Prije osam godina, dakle 2013., čak su se dvije trećine ispitanih suočile s nekim oblikom nasilja, a sličan rezultat bio je i 2019. godine.
Tada je svaki drugi pripadnik LGBTIQ zajednice bio suočen s nasiljem, diskriminacijom ili govorom mržnje. Homoseksualci i lezbijke u Hrvatskoj se najviše boje da će ih netko napasti ako posumnja da su u istospolnoj vezi.
[caption id="attachment_34447" align="alignnone" width="1920"]
Foto: Marina Malenica/Global
"
Gotovo 60 posto istospolnih partnera izbjegava držanje za ruke u javnosti", navela je Kunac i objasnila da je Hrvatska po ovome slična Mađarskoj.
Osvrnula se i na narušena obiteljska prava, s obzirom na to da je od 2013. brak u Ustavu definiran kao zajednicu isključivo muškarca i žene.
"Budući da umjesto braka sklapaju životno partnerstvo i samo jedan partner može biti naveden kao posvojitelj, LGBTIQ osobe
nemaju pravo zajedničkog posvajanja djeteta", kazala je Kunac.
Za nasilje se pita žrtvu
Kunac je napomenula da veliki problem zajednici predstavlja i to što policija često
omalovažava nasilje nad LGBTIQ pojedincima.
"Policajci često dolaskom na mjesto sukoba pitaju oštećenog je li isprovocirao napad", objasnila je Kunac primjer diskriminacije.
Dodala je da fokus javnosti više nije na diskriminaciji i ostalim problemima koji su važni za pripadnike zajednice te da nema velike razlike u nasilju kada se usporedi prijašnje i sadašnje stanje.
Voditelji radionice napomenuli su da se LGBTIQ zajednica u medijima uglavnom spominje kroz
zabavne sadržaje dok je ranije bilo puno više govora o zakonima i pravima. Za to nisu odgovorni samo mediji, već dio odgovornosti imaju leži i u članovima zajednice, objasnio je Jurčić.
Osim novih saznanja, sudionici radionice imali su priliku sudjelovati u interaktivnim vježbama koje su pokazale kako aktivno slušati i time razumjeti sugovornika.
