Foto: Pexels

“Pisati? Što? Fraze? Glupe, bombastične fraze? Govoriti? Kome? Cijelo čovječanstvo već 10.000 godina ne radi drugo nego govori. Štampati? Kome? Dokazivati? Isto tako nema smisla. Što bi preostalo? Lagati? Gdje su mostovi preko kojih se čovjek može spasiti? U istini? A istina, što je istina”, riječi su našeg poznatog pisca Miroslava Krleže. Rođen na današnji dan prije 127 godina, Krleža je obilježio 20. stoljeće. Pisao je romane, feljtone, eseje, kritike, drame, pjesme te vodio mnogobrojne polemike. Prvo djelo bila mu je drama Legenda, a do 20-ih godina prošlog stoljeća postao je jedan od dominantnih književnika naših prostora.

Otpor vladajućima

Potječe iz građanske obitelji, a pohađao je vojnu kadetsku školu. Tijekom Prvog svjetskog rata ratovao je u Galiciji. To iskustvo nadahnulo ga je da napiše antiratnu novelu Baraka Pet Be. S Augustom Cesarcem 1919. utemeljio je avangardistički časopis Plamen koji je bio zabranjen, a sve do uspostave komunističkog režima 1945. pratila ga je i policija. Pokrenuo je časopise Književnu republika, Danas i Pečat.

Djelovao je u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti, a svoj položaj u Jugoslaviji iskoristio je za zaštitu hrvatskog jezika. Jedan je od potpisnika “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika” te simpatizer Hrvatskog proljeća.

Bogata ostavština

U Zagrebu je 1950. godine utemeljio Leksikografski zavod koji danas nosi njegovo ime. Svoj veliki književni opus obogatio je prvim modernim hrvatskim romanom Povratak Filipa Latinovicza i Baladama Petrice Kerempuha. Upravo tada njegov je utjecaj u hrvatskom društvu dosegao vrhunac. Još se ističu romani Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave te njegova zbirka novela Hrvatski bog Mars. Osim o književnosti i umjetnosti pisao je i o povijesti, politici, filozofiji, medicini.

Najprevođeniji je hrvatski pisac svoga doba, a koliko je važan dokazuje činjenica da postoji enciklopedija posvećena njegovu životu i radu – Krležijana.

Danas je ujedno i zadnji dan 9. festivala “Miroslav Krleža” kojim se propituje odnos suvremenih likovnih umjetnika prema Krležinom djelu. U sklopu festivala održana je i izložba “Dijalozi – Josip Vaništa/Miroslav Krleža”, u autorskoj koncepciji autora Tonka Maroevića. Krleža je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno utjecao na modernu hrvatsku umjetnost.