Inovacije su ključan element europskog i hrvatskog gospodarstva, a ulaganje u istraživanje i razvoj temelj gospodarskog rasta i razvoja, glavna je poruka sa jučerašnje Nacionalne izložbe inovacija održane u zagrebačkoj City Plazi. Izložbu je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK) u sklopu kampanje "Inoviraj i profitiraj", koja je dio projekta "Promocija poduzetništva" s ciljem promocije inovativnog poduzetništva.
"Poduzeće koje ne inovira nema šanse da realizira bilo kakvu strategiju i konkurentnu prednost", naglasio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i energetiku.
Pomak na svjetskoj inovacijskoj karti
U Hrvatskoj je u sklopu poticanja poduzetne aktivnosti u posljednjih pet godina izgrađen inovacijski sustav u okviru kojeg su osnovana nacionalna i tematska inovacijska vijeća te su provedena ulaganja iz europskih fondova. Pozitivni pokazatelji postoje.
"Globalni inovacijski indeks za 2020. godinu pokazao je da se Hrvatska nalazi na 41. mjestu od 131 analizirane zemlje, što je napredak za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu", kazala je Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Hrvatska se također po prvi put našla u skupini zemalja umjerenih inovatora dok je dosad pripadala zemljama skromnih inovatora.
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
"Ovi rezultati poticaj su za daljnji rad i naša obaveza da razvijamo nove i inovativne projekte", dodala je Mikuš Žigman.
Da postoji potreba za kontinuiranim radom i strategijama u poduzetništvu i inovacijama složili su se i sudionici panel rasprave "Inovacije: temelj oblikovanja naše budućnosti", koja se održala u sklopu izložbe. Na panelu su govorili predstavnici državnog, inovacijskog i akademskog sektora.
"Sveta tri grala strategije Republike Hrvatske su industrijska strategija, strategija poticanja inovacija i pametne specijalizacije," istaknuo je Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav u HGK. Zahvaljujući navedenim strategijama, Hrvatska je definirala u kojem se smjeru želi razvijati i tako provodi aktivnosti i ulaganja, objasnio je Ivanac.
Nedostatak suradnje obrazovanja i poduzetništva
Sudionici panela također su adresirali glavne probleme na području poduzetništva i inovacija – nedovoljno veliko tržište, nedostatak dijaloga između države i poduzetnika te suradnje obrazovnih institucija i poslovnog sektora.
"Državna sveučilišta su kronično nefleksibilna i teško možemo podučavati mlade ljude da jednog dana budu izvrsni u inovacijskim strukturama koje su inovativne i fleksibilne", istaknula je docentica Marina Stanić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Na isti nedostatak ukazao je i Mislav Malenica, osnivač tvrtke Mindsmiths i predsjednik Hrvatskog udruženja za umjetnu inteligenciju CroAI.
[caption id="attachment_21787" align="aligncenter" width="696"]
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
"Moja kompanija zapošljava ljude već u srednjoj školi jer ne vjerujemo da će ih obrazovni sustav odškolovati za ono što nam treba", rekao je Malenica.
Umjetna intelegencija kao predvodnik društva
Osim obrazovanja, panelisti su se dotaknuli i uloge države pa su tako predstavnici poslovnog sektora, Mislav Malenica i Ivan Franičević iz tvrtke Rasco, upozorili da država treba raditi na definiranju problema, a na poduzetnicima je da ponude rješenja.
Digitalni svijet sljedećih 30 godina obilježit će umjetna inteligencija, a Hrvatska zato mora pronaći svoje mjesto u svijetu inovativnog poduzetništva i inteligencije. Glavno pitanje koje si Hrvatska treba postaviti je "što možemo napraviti drukčije", smatra Malenica. Druga rješenja su pak stvaranje kulture dijaloga između države i poduzetnika te spajanje obrazovnog i poslovnog sektora, istaknuli su panelisti.
U sklopu događanja održano je i predstavljanje domaćih tvrtki koje su uspješno komercijalizirale svoje ideje na hrvatskom i stranom tržištu poput splitskog starupa Plurato, koji je proizveo prvu električnu dasku za surfanje, i zagrebačkog startupa Mindsmiths, koji je tijekom pandemije COVID-19 predstavio virtualnog asistenta Andriju.
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
"Ovi rezultati poticaj su za daljnji rad i naša obaveza da razvijamo nove i inovativne projekte", dodala je Mikuš Žigman.
Da postoji potreba za kontinuiranim radom i strategijama u poduzetništvu i inovacijama složili su se i sudionici panel rasprave "Inovacije: temelj oblikovanja naše budućnosti", koja se održala u sklopu izložbe. Na panelu su govorili predstavnici državnog, inovacijskog i akademskog sektora.
"Sveta tri grala strategije Republike Hrvatske su industrijska strategija, strategija poticanja inovacija i pametne specijalizacije," istaknuo je Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav u HGK. Zahvaljujući navedenim strategijama, Hrvatska je definirala u kojem se smjeru želi razvijati i tako provodi aktivnosti i ulaganja, objasnio je Ivanac.
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
"Moja kompanija zapošljava ljude već u srednjoj školi jer ne vjerujemo da će ih obrazovni sustav odškolovati za ono što nam treba", rekao je Malenica.
