U današnjem podijeljenom društvu promišljanje o budućnosti novinarstva bitnije je no ikada. Glavni govornik konferencije "Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo", Ulrik Haagerup, govorio je upravo o tome. Po njemu je novinarstvo, uz politiku, najkonzervativnija struka. Novinarstvo se samo prividno promijenilo. Prilagođena oprema članaka i novi formati na društvenim mrežama samo su zagrebli ispod površine. Uspjehom medija upravljaju analitike koje novinarima diktoraju što je čitano, a što promašena tema. Profesionalci su prisiljeni prilagoditi se tim brojkama.
Novinarska stvarnost
Haagerup je krenuo je u novinarstvo kao i mnogi iz publike, pretpostavio je. "Htjeli smo dobro za društvo, zar ne".
Htjeli smo ispričati ljudima ono što je bitno da bi mogli donositi dobre odluke u životu, nastavio je. Postepeno je ipak shvatio da njegova motivacija za ulaskom u profesiju nije ista kao ono što ga je guralo u karijeri istraživačkog novinara i urednika vijesti. Radio je priče zbog kojih su ga kolege hvalile, rekao je Haagerup.
"Nikad nisam lagao, ali rezao sam priče da bi se uklopile na naslovnici", kazao je.
Znao je da slika koju stvara nije kompletna, ali da ju je oslikao do kraja ne bi dobio Pulitzera, zaključio je. Zato se odlučio udaljiti od okoliša koji ga je na to tjerao i dao je otkaz. Zapitao se kako preoblikovati novinarstvo na način da novinari i dalje imaju ulogu psa čuvara. Da i dalje ljude na moćnim pozicijama drže odgovornima. Zato je s timom osnovao Institut konstruktivnog novinarstva prije gotovo deset godina.
Zanimalo ga je može li novinarstvo graditi mostove umjesto da kopa jamke. Može li stvarati dijaloge tamo gdje ih nema, unijeti razumijevanje i bolje razgovore u društvo. To nije, upozorio je, odgovor na sve probleme u demokraciji, no teško je zamisliti svijet u kojem nema gatekeepera.
Stup demokracije
Danas je situacija još i gora, naglasio je. "Sada bilo tko može kreirati bilo koju priču", kazao je i dodao da je takvu situaciju donio internet.
Novinari su u tom procesu izgubili monopol nad pričanjem priča, a 2007. godine dolaskom pametnih telefona prestali smo biti i veza između udaljenih mjesta, upozorio je i dodao da su neovisno, vjerodostojno, kritičko i konstruktivno novinarstvo i dalje stupovi takvog poretka.
"Ako novinara nestane, njihovo mjesto popunit će druge institucije, poduzeća i preuzeti moć i kontrolu. Ti ljudi će upravljati onime što je bitno".
Pozvao je prisutne na preuzimanje odgovornosti. Ukazao je na bitnost toga jer je demokracija na račvanju. Novinarstvo je u sličnoj situaciji, ukazuje se put prema nebitnosti jer blogeri, influenceri i svi ostali mogu preuzeti uzde, kazao je. Na individuama je da nađu alternativu.
Potreba za reformom
Novinarstvo se treba prilagoditi jer ima veliku ulogu u usmjeravanju društva, danas više nego ikad, rekao je Haagerup.
"Vaša država je polarizirana, ali niste izoliran slučaj", kazao je.
Naveo je slučaj Sjedinjenih Američkih Država i rekao da se tamošnji susjedi ne mogu više sporazumjeti. Tako je jer prate medije koji dodatno potiču lošu političku situaciju.
"Obitelji su razorene jer ne razgovaraju međusobno, država je podijeljena na dvije realnosti", kazao je.
Tome je pridonio i Donald Trump koji je u svojem prvom predsjedničkom mandatu lagao više od 22.000 puta, naveo je Haagerup. Još k tome, upozorio je, Facebook je otpustio svoje fact-checkere. Tako ispada da činjenice nisu bitne i svatko može izabrati u što će vjerovati, naveo je. Danas su, za globalnu sigurnost, misinformacije puno veća prijetnja nego klimatske promjene i ratovi. Haagerup se prisjetio da je Maria Reza, dobitnica Nobelovu nagradu za mir i istraživačka novinarka iz Filipina, kazala je da bez činjenica ne možemo imati istinu.
"Bez nje si ne možemo vjerovati", kazao je.
Nastavno na to, bez povjerenja ne dijelimo istu stvarnost, te vlade, novinarstvo i demokracija ne mogu funkcionirati, dodao je. To se danas događa i kalkulacija između činjenica i ideje da smo kao društvo u ovome zajedno su od presudne važnosti, naglasio je Haagerup.
