Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Tražimo bezuvjetno povlačenje svih tužbi HRT-a protiv djelatnika i predstavnika Hrvatskog novinarskog društva, poručio je jučer upravi Hrvatske radiotelevizije (HRT) Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a. Odgovornim smatra i premijera Andreja Plenkovića, koji se ne izjašnjava povodom ovog problema. Povod ovakvoj izjavi bio je okrugli stol “Novinarstvo pred sudom”, koji se jučer održao u Novinarskom domu.

Čak 1163 postupka protiv medija i novinara

Nizom tužbi uperenih protiv HND-a i njegovih predstavnika, HRT traži naknadu štete na iznos od nekoliko stotina tisuća kuna. O brojnim sudskim postupcima pokrenutima općenito protiv medija i novinara, točnije njih 1163, kao i o tome koliko daleko seže pravo na zaštitu ugleda i časti, raspravljali su mnogi novinari koji se se i sami našli na optuženičkoj klupi, kao i urednici i pravnici. Gostovao je i Ricardo Gutierrez, glavni tajnik Europske federacije novinara, koji je naveo kako se zloupotrebljava Zakon o medijima. Ipak, neki od ključnih aktera, poput predsjednika HRT-a i sudaca općinskih sudova, nisu prisustvovali okruglom stolu. Nisu se odazvali ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kao ni ministar pravosuđa Davor Bošnjaković, koji su također bili pozvani.

Mnogi novinari našli su se oči u oči s hrvatskim pravosuđem, a o svom iskustvu progovorio je Robert Mihaljević, glavni urednik Podravskog lista. Istaknuo je kako je Podravski list s jedne strane gubio sve sporove protiv lokalnih moćnika i dužnosnika, a s druge strane, sudski postupci protiv ljudi slabije imovinske moći, okončani su u korist Podravskog lista.

Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije, predložio je osnivanje “mreže solidarnosti” odnosno fondova čija će se financijska sredstva potpomagati novinarima suočenima s tužbama

“Razvidno je da ovakvim potezima sudovi održavaju ravnotežu te da feudalni mentalitet lokalnih dužnosnika i pravosuđa još uvijek nije iščezao”, rekao je Mihaljević.  A svoje svjedočanstvo podijelila je i Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris koji se također suočio s mnogobrojnim tužbama. Kako se radi o neprofitnom mediju, tužbe s visokim novčanim potraživanjima gotovo uvijek dovode do propasti i kraha rada pojedinih medija.

Koliko apsurdne i neutemeljene tužbe mogu biti, pokazuje iskustvo Gorana Ogurlića, glavnog urednika Jutarnjeg lista, gdje su novine bile tužene zbog objavljenog intervjua s Nikolom Grmojom, koji je prozvao Državno sudbeno vijeće korumpiranim. Jedan od sudaca DSV-a tužio je Jutarnji list, koji mu je u konačnici isplatio 50.000 kuna.

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Novinari i mediji smatraju kako se ništa revolucionarno neće dogoditi povodom ovog problema. Uzroke vide u Zakonu o medijima koji se maksimalno zloupotrebljava, neefikasnom pravosuđu, apatiji vladajućih, a Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije, predložio je osnivanje “mreže solidarnosti” odnosno fondova čija će se financijska sredstva potpomagati novinarima suočenima s tužbama, iz čega se može zaključiti kako se novinari mogu osloniti isključivo jedni na druge.

Slobodni mediji trebaju sudstvu – i obrnuto

Raspravi su pridonijeli i pripadnici pravne struke, a sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan istaknuo je kako se novinari trebaju pridržavati postulata novinarske etike te kako postoji mnogo pozitivnih primjera sudske prakse, međutim o njima se nerado govori zbog uvriježenog mišljenja da sudovi nisu naklonjeni novinarima.

“Ipak, slobodni mediji trebaju sudstvu, kao i neovisno sudstvo medijima”, njegov je bio zaključak.

Odvjetnica Vesna Alaburić istaknula je kako je gorući problem činjenica da suci koji donose pravorijek ne prate medije kao ni njihov način izražavanja.

“Zbog toga se ne znaju prilagoditi specifičnostima novinarske profesije”, dodala je.

Diskusija se osvrnula na pitanje zaštite ugleda i časti, a Zovko je dodao kako sudska praksa potvrđuje da uopće nije riječ o zaštiti od uvreda, kleveta i sramoćenja, nego se često koristi i kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanja novinara.

Novinari podliježu i kaznenoj i građanskoj odgovornosti, a često se susreću sa nelogičnostima i propustima prilikom sudskog procesa što se očituje u činjenici da je teret dokazivanja na tuženim novinarima, čime se krši jedno od temeljnih načela kaznenog postupka. A posljedice takvog degradirajućeg ophođenja prema novinarima, kazao je, upravo su cenzura i autocenzura.