Europska unija sve se jasnije okreće nuklearnoj energiji kao ključnom dijelu održive i sigurne energetske strategije. Energetska kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu ubrzala je odmak od fosilnih goriva i ovisnosti o ruskom plinu. Mnoge članice EU-a sada u nuklearnoj energiji vide stabilan niskougljični oslonac u prijelazu na čiste tehnologije.
Potražnja za strujom raste
Potražnja za električnom energijom u Europi bi, prema procjenama, mogla narasti za 50 posto do 80 posto zbog širenja infrastrukture umjetne inteligencije i električnih vozila. Obnovljivi izvori još ne mogu osigurati stalnu proizvodnju pa nuklearna energija postaje nužan dio europske mreže.
“Nuklearna energija zajedno s obnovljivim izvorima može igrati ključnu ulogu u rješavanju izazova pred nama, od stabilnosti mreže preko dekarbonizacije do sigurnosti opskrbe”, istaknuo europski povjerenik Jozef Sikela.
Ekološke udruge oštro kritiziraju ovaj trend. Tvrde da će usporiti zelenu tranziciju i odgoditi ulaganja u obnovljive izvore, ali unatoč tome, nuklearni sektor jača.
“Žele smanjiti svoje troškove. A nuklearne elektrane se ne mogu brzo graditi pa priča o stabilnosti sustava jednostavno nije točna”, rekao je Thomas Lewis iz Europske mreže za očuvanje klime.
Nuklearke kao novi trend
EU je 2024. godine pokrenula "Industrijski savez za male modularne reaktore" (SMR), a pilot projekti već se razvijaju u Češkoj, Poljskoj i Francuskoj. U EU-u je prošle godine 24 posto električne energije dolazilo iz nuklearnih elektrana. Prema procjeni Europske komisije, za održavanje i razvoj nuklearnog sektora do 2050. bit će potrebno oko 241 milijarda eura ulaganja, od čega 205 milijardi za nove elektrane.
Političke promjene u dijelu EU zemalja dodatno potvrđuju novi trend. Belgija je ukinula postupno gašenje nuklearnih elektrana, Njemačka ublažava anti-nuklearne politike, Danska razmatra ukidanje zabrane, Italija planira povratak do 2030., a Poljska gradi prvu nuklearnu elektranu.
Iz "Europskog saveza za energetska istraživanja" poručili su da treba širiti kapacitete postojećih nuklearki te istodobno ulagati u energiju sunca, vjetra i vode. Naglašavaju da nuklearna i obnovljiva energija mogu djelovati zajedno. S nadom gledaju i prema fuzijskim elektranama, koje bi bile gotovo potpuno “zelene” i bez dugotrajnog otpada. Prve takve elektrane očekuju se za oko trideset godina.
