Nije tajna, a i nemoguće je sakriti da je demografska slika Hrvatske, blago rečeno, u kritičnom stanju. Željni novih znanja oko vjerojatno najatraktivnije tematike u državi, studenti geografije samoinicijativno su se pokrenuli i odlučili napraviti promjene. Klub studenata geografije zagrebačkog PMF-a organizirao je kongres na kojem su analizirali odnos stanovništva i prostornog razvoja, a od strane stručnjaka dobili su konkretne smjernice kako napraviti pomak u društvu.

Polemiziranje uz stručnjake

Kako bi dokazali da nije baš sve tako sivo i pobliže predstavili problematiku iseljavanja, članovi Kluba studenata geografije zagrebačkog PMF-a organizirali su 3. po redu međunarodno multidisciplinarni kongres “Depopulacijski momentum – pristupi proučavanju stanovništva”.

‘Da Depopulacijski momentum ne bi završio kao mnoštvo jednodnevnih ustaljenih kongresa neumorno smo radili osam mjeseci na pripremi i organizaciji’, tvrdi Katarina Plancutić

Nakon što su organizirali iznimno uspješne kongrese “Prostor kroz prizmu održivosti” i “Urbana utopija”, odlučili su kroz tri dana, od 29. studenog do 1. prosinca, održati kongres unutar prostorija Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu gdje su se bavili najaktualnijom tematikom do sad – demo(geo)grafskom slikom Hrvatske.

Kod analize značajki i kretanja stanovništva neophodna je suradnja geografije, sociologije, ekonomije, politologije, matematike i drugih znanosti, stoga je sam kongres u tri dana okupio gotovo 150 studenata i znanstvenika različitih struka iz Hrvatske i inozemstva.

‘Pitanje zadržavanja mladih u domovini jedna je od prioritetnih nacionalnih zadaća kao i stvaranje uvjeta za njihovo zapošljavanje, stručno usavršavanje i stvaranje poticajnog okruženja za mlade obitelji’, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović

Središnja tema kongresa bavila se odnosom stanovništva i prostornog razvoja te je bila podijeljena u pet sekcija: Međuovisnost stanovništva i socioekonomskih čimbenika u prostornom razvitku; Hrvatsko iseljeništvo – budućnost Hrvatske?; Migrations – a contemporary process of utmost importance; Polovi naseljenosti i Prostornovremenske projekcije i strategije.

U svakoj od sekcija troje do četvero studenata izlagalo je svoje istraživačke radove koji su polemizirani u raspravi vođenoj od strane stručnjaka relevantnih za problematiku sekcije te objavljeni u knjizi sažetaka kongresa.

Vrhunska organizacija

“Da Depopulacijski momentum ne bi završio kao mnoštvo jednodnevnih ustaljenih kongresa neumorno smo radili osam mjeseci na pripremi i organizaciji”, tvrdi Katarina Plancutić, studentica 2. godine diplomskog studija geografije i jedna od 11 članova organizacijskog odbora.

Trud oko organizacije urodio je plodom, a to potvrđuje jedna od sudionica kongresa, Morena Varga, također studentica geografije.

“Panel rasprave bile su jako dinamične i poučne, a predavanja stranih stručnjaka savršeno su se uklopila u sam koncept kongresa”, tvrdi Varga.

Nisu ni gosti iz inozemstva ostali ravnodušni, no, između ostaloga, posebno su pohvalili hrvatsku kuhinju.

Karlo Lugomer primjer je visokoobrazovanog povratnika, a na kongresu je sudionicima objasnio apsurdnost između odnosa hrvatskog političkog sustava i pravosuđa

“Organizatori i volonteri profesionalno su odradili svoj zadatak, ovo je za mene jedno nevjerojatno iskustvo”, izjavila je Regina Medonchak, studentica geografije u Krakowu koja je na kongresu održala izlaganje na temu iseljavanja iz Ukrajine u Poljsku.

O značaju održanog kongresa i samim ishodima istog svjedoči podrška brojnih ministarstava, fakulteta, istaknutih institucija, tvrtki i osoba. Jedna od njih je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, koja je osobno podržala kongres.

“Kao odgovorno društvo moramo biti svjesni trenutka u kojem se nalazimo, u kojem je pitanje zadržavanja mladih u domovini jedna od prioritetnih nacionalnih zadaća kao i stvaranje uvjeta za njihovo zapošljavanje, stručno usavršavanje i stvaranje poticajnog okruženja za mlade obitelji”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Terensko upoznavanje s problemom

Kongres je, zbog vrhunskih predavanja i raspravljanja o gorućem problemu Hrvatske, jedinstvenog formata, a sudionici su, nakon brojnih predavanja, na popratnoj kongresnoj fešti pod nazivom “Repopulacijski momentum” dali do znanja da ipak žele još.

U općini Žumberak sudionici su dobili priliku iz prve ruke upoznati problematiku vezanu uz tipičan primjer demografske periferije Hrvatske

Jedan od predavača bio je i Karlo Lugomer koji je, nakon završetka preddiplomskog studija istraživačke geografije na zagrebačkom PMF-u, svoj magisterij i doktorski studij završio u Londonu, ali ipak je odlučio spremiti kofere i vratiti se u Hrvatsku. On je primjer visokoobrazovanog povratnika, a na kongresu je sudionicima objasnio apsurdnost između odnosa hrvatskog političkog sustava i pravosuđa.

“Ovaj bi kongres posramio i neke razvikanije domaće znanstvene kongrese, svidjelo mi se kako su tu studenti, za razliku od predavanja, vrlo angažirani”, tvrdi Lugomer.

kongres je u tri dana okupio gotovo 150 studenata i znanstvenika različitih struka iz Hrvatske i inozemstva

Nakon ozbiljnih predavanja, u nedjelju je, na posljednji dan kongresa, organiziran teren u općinu Žumberak, gdje su sudionici dobili priliku iz prve ruke upoznati problematiku vezanu uz tipičan primjer demografske periferije Hrvatske, i to nadomak glavnom gradu.

Da je lako donijeti strategiju sprječavanja masovnog iseljavanja, vjerojatno bi demografska slika Hrvatske odavno bila bolja. Međutim, ovakva su okupljanja mladih dokaz kako ipak postoji nada da su stvari popravljive, no bez napornog rada ništa nije izvedivo.