Novinarstvo je profesija koja se mijenja pred očima javnosti, a poseban fokus na neke pozitivne prakse koje mogu ukomponirati mladi u svoj rad istaknuo je jedan od predavača na Konferenciji o budućnosti medija i novinarstva u Hrvatskoj, sveučilišni profesor s University of Southern Denmark, Peter Bro.
Negativizam, pristranost, nedovoljna istraženost teme i oglašivački sadržaj samo su neki od niza problema s kojima se danas suočava moderno novinarstvo kao profesija. Kao reakcija na izazove kojima su izloženi svi novinari današnjice razvio se koncept konstruktivnog novinarstva o kojemu je bila riječ na konferenciji, a u nastavku izdvajamo pet najboljih načina kako mladi novinari mogu ukomponirati konstruktivno novinarstvo u svoj rad.
Izbjegavajte devil’s mirror
Bro ističe da jedna od temeljnih postavki koju on naglašava i svojim studentima trebalo bi biti izbjegavanje pojma devil’s mirror kojem je ime dao Hans Christian Andersen. Andersen ovim pojmom objašnjava tendenciju ljudi da prikazuju isključivo negativne pojave u društvu, Bro međutim navodi da je takav, isključivo problemski fokus u potpunosti pogrešan.
Odnosno, ono čemu bi mladi novinari trebali težiti je da izbjegnu pretjeranu negativnost u svojim tekstovima te stvaranje medijskog sadržaja koji je fokusiran isključivo na nesreće, kriminal i katastrofe, a staviti veći fokus na rješavanje samog problema i pozitivne afirmacijske priče.
Promijenite fokus problema
U tradicionalnoj novinarskoj praksi novinari su određene probleme i poteškoće u društvu i sustavu najčešće tražili u različitim državnim institucijama kao što su bolnice, policijske postaje i vatrogasni uredi.
Bro objašnjava da ovakav pristup problemu nije pogrešan, no postoji niz mjesta koja osim ovih mladim novinarima mogu ponuditi novi fokus na neki problem te nove sugovornike, a takva mjesta mogu biti različite organizacije, udruge, tvrtke kako u matičnoj državi tako i u inozemstvu gdje dolazi do koncentracije određenog problema.
Osnažite publiku
Kada se sakupe sve potrebne informacije o nekoj temi Bro navodi da je nakon toga važan korak odabir onoga što uključiti u sam medijski prilog koji će novinar izraditi. Prilog bi svakako trebao sadržavati određeni problem, no osim samog problema dobra je praksa dodati i određeni kontekst i pozadinu kako bi publici bilo jasno što ga je uzrokovalo.
Osim toga, važno je ponuditi i objasniti potencijalna rješenja tog problema, ali i kritički gledati na ta rješenja. Cilj konstruktivnog novinarstva kada je u pitanju ovaj korak nije ostati pasivan, već osnažiti publiku.
Uključite izvore
Jedna od temeljnih praksi kojoj konstruktivno novinarstvo teži je uključivanje izvora u novinarski rad. Izvore Bro dijeli na markere tj. građane, prevoditelje u koje ubraja eksperte za različite teme i područja te aktere u koje ubraja političare i sve one koje imaju ovlasti promjene.
Svaki konstruktivan novinarski prilog trebao bi tako imati različite sugovornike, kako one koji su se susreli s nekim problemom, tako i one koji ga mogu objasniti i riješiti.
Prezentirajte sadržaj na dinamičan način
Konstruktivan novinarski tekst ne bi se trebao oslanjati isključivo na probleme ili isključivo na njihova rješenja, već bi trebao uključivati i jedno i drugo, naveo je Bro.
Sveučilišni profesor ističe da je dobra novinarska praksa ponuditi publici rješenje pa čak i sam sudjelovati u rješenjima problema, no isto tako publici se mora pružiti neovisnost te joj je potrebno dati mogućnost vlastitog odlučivanja.
Bro je zaključio da konstruktivno novinarstvo nije nov pojam jer su se već tijekom 20-og stoljeća razvile različite prakse koje su težile većoj objektivnosti i uključivanju građana u novinarski rad, no ako želimo ponuditi medijskoj publici dinamičan novinarski sadržaj konstruktivno novinarstvo i prakse koje taj pojam obuhvaća mogu ponuditi rješenja.
