Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je rezultate najnovijeg istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica. U Hrvatskoj ih provodi od 2014. godine. Najnoviji rezultati prikaz su napredovanja trendova na nacionalnoj razini. Ukazuju trendove rada uz studij, zaposlenost prije i nakon diplome, mobilnost diplomiranih studenata te plaće po određenom područjima, objavio je AZVO.
Istraživanje je obuhvatilo studente koji su diplomirali 2022. godine, a koje je provedeno u narednoj godini. Rezultati su pokazali da više od polovice studenata radi tijekom semestra. Od toga 34 posto radi kontinuirano. Malo veći postotak, njih gotovo 40 posto, sebe identificira prvenstveno kao radnika, a ne studenta.
Tehničke znanosti imaju najveću zapošljivost
Studenti koji su radili uz studij gotovo uvijek nađu posao unutar godine dana nakon diplome. Najlakše to polazi za rukom netom diplomiranim studentima tehničkih znanosti. Njih se unutar prve godine zaposli 92,5 posto. Slijede ih 87,7 studenata prirodnih znanosti. U trenutku istraživanja nakon diplome je bilo zaposleno 87 posto onih koji su završili studij na području medicine i zdravstva.
Malo slabiju stopu zapošljavanja imaju studenti društvenih znanosti. Njih se u prvoj godini nakon diplome i dalje zapošljava više od 83 posto. Do posla malo teže dolaze oni koji su završili studij na području biotehničkih i humanističkih znanosti. Biotehničari posao unutar godinu dana pronalaze s gotovo 78 posto uspjeha, a bivši studenti humanističkih znanosti imaju stopu zapošljivosti od 74,1 posto.
Povratak nakon studija
Istraživanjem su obuhvaćeni trendovi mobilnosti nakon stjecanja diplome. Studenti se zbog studija često sele u druge gradove. Najviše njih, točnije 57,7 posto studenata, polaznici su studija u vlastitoj regiji u kojoj najčešće i ostaju nakon diplome. Drugu najbrojniju skupinu čini petina studenata koja studira izvan svoje županije, ali nakon studija se vraća u županiju u kojoj su odrasli.
Nešto manje studenata, njih malo više od 10 posto, napušta svoju županiju radi studija te nakon diplome ostaje u mjestu u kojem su studirali.
Obrasci migriranja razlikuju se po području studija. U svojoj regiji tijekom i nakon studija češće se zadržavaju diplomirani studenti široko dostupnih studija društvenih, humanističkih, tehničkih znanosti, kao i interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Donedavni polaznici prirodnih i biotehničkih znanosti manje se vraćaju u svoje županije, a najmanje to čine diplomirani studenti biomedicine i umjetničkog područja.
Studentski ugovori nude najmanje plaće
Prosječna primanja diplomiranih studenata bila su 1.114 eura. Gotovo trećina nedavnih diplomanata u vrijeme istraživanja radila je na prvom poslu na kojem se zaposlila. Jedna petina promijenila je posao već u tom razdoblju od 14 do 17 mjeseci nakon diplome.
Najveći dio diplomiranih radi putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nešto manje njih rade na ugovore na određeno te kao pripravnici ili stažisti. Većina njih radi u privatnom sektoru te uglavnom rade van svoje struke. Onaj dio diplomiranih studenata koji radi u inozemstvu ima najviše plaće, s prosjekom od 2075 eura. Najniža primanja imaju oni koji su zaposleni preko studentskih ili autorskih ugovora.
