Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu našao se u središtu kontroverze nakon što je u srpnju 2023. donio odluku kojom se prvi put jasno ograničava maksimalno trajanje studiranja, piše Jutarnji list. Odluka, donesena na temelju Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022., predviđa da studij može trajati najviše dvostruko duže od njegova nominalnog trajanja bez razlike između redovnih i izvanrednih studenata.
Iako se na papiru radi o pokušaju usklađivanja pravila i uvođenja reda, u praksi je takva mjera naglo i izravno pogodila stotine studenata, posebno onih koji studij zbog posla, obiteljskih obveza ili zdravstvenih razloga završavaju sporijim tempom. Mnogi su tako izgubili status gotovo preko noći, ostavljeni bez jasnog odgovora na pitanje jesu li pravila doista pravilno primijenjena i jesu li njihova prava poštovana.
Retroaktivnost, tišina institucija i politika u pozadini
Posljedica odluke bio je gubitak statusa za nekoliko stotina studenata, najviše izvanrednih. Oni tvrde da su žrtve retroaktivne primjene pravila, iako fakultet i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, ističu da se formalno ona odnose samo na generacije nakon 2022. godine. Fakultet tvrdi da je rokove mogao odrediti i ranije te da se odluka primjenjuje kako bi se izbjegla nejednakost među generacijama.
Oko 350 studenata već je izgubilo status, usprkos obraćanjima dekanatu, Rektoratu i studentskim tijelima, a situacija je eskalirala kada je nova skupina također ostala bez prava studiranja. Tek tada je Sveučilište pokrenulo detaljnu analizu kroz Odbor za statutarna pitanja. U međuvremenu, izvori sa Sveučilišta upozoravaju kako se cijeli slučaj preklapa s predstojećim izborima za rektora, u kojem se aktualni rektor i dekan Pravnog fakulteta spominju kao mogući suparnici, što otvara pitanje je li studentska kriza postala i sredstvo političkog nadmetanja.
Izvanredni i redovni studenti traže pravedniji pristup
Posebno je težak položaj izvanrednih studenata koji studij kombiniraju s poslom i obiteljskim obvezama. Među njima je i studentica L., koja je prikupila 222 od potrebnih 240 ECTS bodova, odslušala sve kolegije, ali joj je ostalo nekoliko ispita i završni rad. Unatoč životnim i zdravstvenim okolnostima, nije dobila fleksibilnost ni mogućnost naknadnog mirovanja.
"Ne želim odustati nakon godina truda. Izvanrednim studentima potrebno je više razumijevanja, a ne samo administrativno tumačenje pravila", poručuje.
Nezadovoljstvo je prisutno i među redovnim studentima.
"Ne možete sve studente staviti u isti kalup. Ljudi imaju različite životne situacije – neki rade, neki brinu o obitelji, neki imaju zdravstvene izazove. Ograničavanje trajanja studija trebalo bi uvoditi postepeno i uz socijalne kriterije, kako bi se poštovao trud i zalaganje svakog studenta. Pravična pravila ne smiju stvarati dodatni stres i osjećaj nepravde među studentima koji ulažu puno truda da završe studij", rekla je Anamarija, studentica druge godine.
Sveučilište bi idućeg tjedna trebalo objaviti službeno tumačenje odluke, koje bi moglo presudno utjecati na sudbinu stotina studenata, ali i na odnose unutar akademske zajednice uoči izbora rektora. Do tada, studenti ostaju u neizvjesnosti, rastrgani između propisa koji su ih zatekli i institucija koje tek trebaju odlučiti jesu li donesene odluke bile zakonite, razmjerne i u skladu s akademskim standardima.
