Iako se danas stvorio mit da se sportska prehrana pretežito sastoji od prahova i shakeova, ona je puno više od toga, a zapravo se ne bi trebala pretjerano razlikovati od one uobičajene.
Prehrana varira od sporta do sporta
"Sportska prehrana ovisi o tipu sporta kojim se sportaš bavi, pa se tako razlikuju sportovi snage i sportovi izdržljivosti. Kod sportova snage pojačan je unos proteina, a kod sportova izdržljivosti pojačan je unos ugljikohidrata", objašnjava nutricionistica Dora Ivić i dodaje da je za svakog sportaša bitno paziti na nešto što se zove nutrient timing. Radi se o tome, govori Ivić, da unos pojedinih nutrijenata kroz dan ovisi o tome kad se odvija tjelesna aktivnost u tom danu. Tako je prije treninga potrebno unositi ugljikohidrate, a nakon treninga proteine i ugljikohidrate u količini ovisnoj o vremenu.
"Zato su preporuke za unos ugljikohidrata prije treninga takve da se jedan sat prije treninga treba unositi jedan gram ugljikohidrata na kilogram tjelesne mase“, pojašnjava Ivić.
Ivana Vukman, studentica kineziološkog fakulteta kroz život se bavila raznim sportovima, a ni jedan sport nije previše utjecao na njenu prehranu.
"Ne izbjegavam nikakvu hranu, nastojim jesti šaroliko, da ima i proteina i ugljikohidrata. Također, uvijek je na tanjuru prisutna i neka salata", objašnjava Ivana. Da je unos proteina i ugljikohidrata važan kod bilo kakvog oblika bavljenja sportom potvrđuje i Ivić.
"Kod oba tipa sporta važan je unos i proteina i ugljikohidrata samo ovisno o tipu sporta povećani unos ide u korist jednog od ovih makronutrijenata", zaključuje nutricionistica.
Nutricionistica Ivić u svojem radu sa sportašima do sada nije imala niti jednu situaciju u kojoj jedan profesionalac nije bio dovoljno motiviran za rad. Ipak, žalosti ju kada dobije uvid u to koliko prehrana sportaša s kojima se je susrela odskače od one preporučene.
Pravilna prehrana utječe na performans sportaša
"Sportaši najčešće ne razumiju važnost obroka prije treninga kojeg izbjegavaju zbog loših prijašnjih iskustva s gastrointestinalnim poteškoćama", tvrdi Ivić i naglašava da kvalitetan obrok prije treninga osigurava dovoljno energije za njegovo kvalitetno odrađivanje, a obrok poslije treninga osigurava adekvatan oporavak. Svjesna toga je i Ivana koja se nastoji hraniti u skladu s preporukama.
"Najbolje je konzumirati neki obrok sa sporo probavljivim ugljikohidratima i proteinima, a izbjegavati masti. No kako se trenutno hranim uglavnom u menzi to je malo teže izbjeći jer je hrana u menzi poprilično masna", pojašnjava Ivana koja ističe važnost adekvatne prehrane za napredak u sportu. Među sporo probavljive ugljikohidrata spadaju primjerice grašak, mrkva i cjelovite žitarice. Najsporije probavljiv protein je bjelanjak.
"Hrana je gorivo koje je potrebno našem tijelu kako bi moglo normalno funkcionirati. Bez adekvatne prehrane nema ni dobrog treninga, a u krajnjem slučaju niti napretka", smatra studentica kineziološkog fakulteta.
Da pravilna prehrana svakako uvelike utječe na performans sportaša govori i Ivić. Međutim, da bi se taj performans poboljšao važno je sportašu osigurati preporučeni energetski unos putem hrane te u dogovoru s njim uključiti suplementaciju.
"Danas znamo koje cjelovite namirnice dovode do poboljšanja sportskog performansa, a one s razlogom nose epitet 'sportske namirnice'. Riječ je o banani, grožđicama, špinatu, lubenici, đumbiru te sokovima od višnje i cikle", objašnjava Ivić.
