"Postoje tradicionalne vrste seksizma koje tvrde da su žene emocionalnije od muškaraca, da bi trebale brinuti o obitelji i ne zauzimati političke pozicije", istaknula je je Eva Anduiza Perea ugledna znanstvenica s Autonomnog sveučilišta u Barceloni, keynote speakerica ovogodišnjih Hrvatskih politoloških razgovora, koja je u petak održala izlaganje na temu "Rodna polarizacija: dimenzije, pokretači i demokratske implikacije".
Tijekom predavanja analizirane su teme rodne polarizacije, procesa u kojem stavovi društva o rodnim pitanjima postaju sve podijeljeniji i ekstremniji. Također je obrađeno kako društveni procesi, rodni jazovi i neslaganje oko etičkih pitanja postaju ključni pokretači političke i ideološke podjele. U konačnici, Anduiza Perea potvrdila je da je ideološki teret rodnih pitanja povezan s jačanjem ekstremističkih pozicija i daljnjom fragmentacijom društvenog života.
Tri lica rodne polarizacije
Rodna polarizacija se ne može gledati kao jedinstven fenomen, istaknula je znanstvenica pa pojasnila da se na polarizacijski proces istovremeno gleda na sociodemografskoj, ideološkoj i organizacijskoj razini.
"Tri lica rodne polarizacije" temeljni je okvir, pri čemu prva analizira rastuću diferencijaciju u stavovima između spolova. Iako sociodemografska dimenzija ukazuje na povećanje tog jaza u nekim stavovima, problematično nije samo postojanje razlika. Profesorica ističe da se jedina problematika povezuje s kretanjem prema pozicijama s izraženim predrasudama, glasanjem za krajnju desnicu te smanjenijom podrškom demokraciji.
"Sociodemografski jazovi ne promatraju se kao neutralna statistika, već kao pokazatelji ideološkog pomaka prema predrasudama i rizika za demokraciju", rekla je Anduiza Perea.
U nastavku je naglasila da je rastući jaz u stavovima između spolova problematičan ne zbog same razlike, već zato što signalizira rastuće ideološke podjele s ozbiljnim implikacijama na političku stabilnost.
Ideološki teret i podjele
Stavljajući naglasak na ideološku sferu profesorica Anduiza pojasnila je da neka pitanja poput nasilja postaju "ograničena" i ulaze u aspekt domene stranačke identifikacije. Razlozi koje profesorica navodi odnose se na mobilizaciju krajnje desnice. Ostala pitanja poput pobačaja i surogatstva postaju ekstremno polarizirana, što značajno smanjuje razinu slaganja među građanima.
"Rastu rodni jazovi u ideologiji i modernom seksizmu, jedan od najznačajnijih je postojanost ambivalencije povezane s feminizmom, gdje povećana identifikacija s pokretom ne uspijeva generirati dosljedne posljedice na formiranje političkih preferencija", rekla je znanstvenica Anduiza Perea.
U europskom političkom prostoru prelamaju se različiti globalni utjecaji i ideološke borbe, a sličan sukob odvija se i unutar demokracija, pretežno između progresivnih i konzervativnih shvaćanja roda, identiteta i političke participacije.
