Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Nakon završenog preddiplomskog studija Arhitekture i urbanizma na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, sveučilišnim prvostupnicima istog fakulteta nije osigurana dovoljno velika upisna kvota za nastavak svog akademskog obrazovanja na diplomskoj razini studija. Od ukupno 45 inženjera, kolika je i ukupna kvota studenata na preddiplomskom studiju u Splitu, diplomski studij može upisati samo 35 studenata. Studenti ističu da se takva situacija dogodila i prošle akademske godine, no prigovor studenata da se povećaju kvote je odbijen, a isti je problem dočekao novu generaciju.

“Krivo mi je što nemam mogućnost završiti fakultet u svom gradu. Stalno se govori da im je cilj što duže zadržati mlade u Splitu, a naposljetku i u državi. Očito je u praksi to u potpunosti kontradiktorno”, ističe nezadovoljna studentica Katica Radić koja je s 11 svojih kolega s fakulteta pokrenula inicijativu povećanja upisne kvote na diplomskom studiju.

Zagreb nije opcija, ni dugoročno rješenje

Osim u Splitu, preddiplomski studij arhitekture i urbanizma provodi se još u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Sveučilište u Zagrebu za svoje je studente osiguralo ukupno 135 mjesta, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 30 i Sveučilište u Mostaru također 30. Zajedno s 45 studenata sa Sveučilišta u Splitu to čini brojku od ukupno 240 studenata koji upisuju i završavaju taj studij na preddiplomskoj razini. Problem nastaje kada svi ti prvostupnici požele upisati diplomski studij istoga smjera, a mogu ga studirati u samo dva grada – Zagrebu i Splitu.

Iako Arhitektonski fakultet u Zagrebu za diplomski studij ima upisnu kvotu od 135 studenata, što odgovara i broju prvostupnika koje ovaj fakultet upisuje, Split s upisnom kvotom od 35 studenata na 45 prvostupnika na matičnom fakultetu, ne ostavlja mnogo prostora ni za studente iz ostalih gradova ili država. Tako će za upis na diplomski studij arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj biti uskraćeno minimalno 70 prvostupnika.

“Ako se ne pokrene rješavanje problema, iduće godine nastat će puno veći problem i mnogi će morati nastaviti svoje studije van države. Pitanje je kakva se poruka šalje, s obzirom na to da se govori kako mladi odlaze van države zbog posla. Mislim da će novi trendovi biti da mladi odlaze van države i u potrazi za obrazovanjem“, naglasio je student Nikola Kačan, još jedan od pokretača inicijative za povećanja upisne kvote.

Veća kvota ugrozila bi kvalitetu studija

O cijeloj situaciji oglasio se i Nikša Jajac, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. On tvrdi da bi znatnijim povećanjem upisnih kvota u pitanje bila dovedena kvaliteta studija.

“Broj studenata na diplomskom studiju temelji se na našim mogućnostima u smislu resursa kojima raspolažemo te kvaliteti koju želimo zadržati. Bio bi narušen omjer nastavnika i studenata, a o dostatnom prostoru za izvođenje nastave izlišno je i govoriti. Naime, i bez koronavirusa imamo gust raspored korištenja prostora”, komentirao je dekan Nikša Jajac.

Na naše pitanje ne koriste li studenti preddiplomskog studija isti prostor kao i oni preddiplomskog, kojih ima deset po godini više, a za koje ima dostatnog mjesta na fakultetu, Jajac je odgovorio da se diplomski studij izvodi s puno više individualnog prostupa i timskog rada što traži angažman većeg broja nastavnika i vanjskih suradnika.

‘Mislim da će novi trendovi biti da mladi odlaze van države i u potrazi za obrazovanjem’, kaže Nikola Kačan, još jedan od pokretača inicijative za povećanja upisne kvote

“Nemojmo zaboraviti pridodati i studente koji ponavljaju. Tako ove godine imamo najmanje 43 studenata na prvoj godini diplomskog te u dogovoru sa Sveučilištem pokušavamo pronaći način uključivanja i prekobrojnih studenata na razredbenom postupku jer ih je sada svega devet, a moglo bi biti i manje zbog ispisivanja njihovih bolje rangiranih kolega koji su ipak otišli na diplomski u Zagreb”, napomenuo je dekan.

Napominje da su kriteriji za upis na diplomsku razinu jednaki već dulji niz godina pa ove godine nisu očekivali veće izazove. Mijenjanje postavljenih kriterija bilo bi nepravedno, naveo je. Da bi izbjegli sličan scenarij i sljedeće godine, pokrenuli su razgovore oko mogućnosti nalaženja dodatnih modela organiziranja nastave i potrebnih resursa.

“Ako uskoro dođe do unaprjeđenja količine naših raspoloživih resursa, a prije svega broja nastavnika, vrlo rado ćemo povećati broj upisanih na naš diplomski studij te odgovoriti na ovu potrebu društva”, zaključio je dekan Jajac.

Bez diplome nema ni posla

Nemogućnost upada na diplomski studij posebno se negativno odražava na one splitske studente koji nemaju ekonomske i financijske mogućnosti da odu studirati u Zagreb.

“Mislim da je Sveučilištu, ali i društvu u cjelini, u interesu da ima što više visokoobrazovanih ljudi. Pogledamo li kakvo je stanje prostornog planiranja, uređenja i arhitekture danas u Hrvatskoj, tim više treba magistara arhitekture koju su prošli adekvatno obrazovanje”, naveo je student Marko Lovrić.

Ono što studente ipak brine više od nerazmjernih upisnih kvota je mogućnost zaposlenja samo sa zvanjem prvostupnika. Svjesni su da prvostupnici u pravilu imaju značajno manja primanja od kolega koji su stekli nazive magistra inženjera. Diplomirani stručnjaci su im u tom slučaju velika konkurencija na malom tržištu rada kakvo Hrvatska nudi.

“Sa završene tri godine mi smo praktički nitko i ništa. Mi smo odlučili uzeti stvar u svoje ruke i uputili molbe za povećanje kvota od fakulteta do ministarstva. Međutim, nismo dobili nikakav adekvatan odgovor. Sve je to bilo prebacivanje dužnosti s jednih na druge“, istaknuo je je student Ivan Stanojević.

Ocjene (ni)su mjerilo znanja

Ono što predstavlja veliku razliku kod upisa na diplomski studij Arhitekture i urbanizma u Zagrebu i Splitu je i način vrednovanja studenata kada dolaze na upise. Fakultet u Zagrebu od svakog studenta zahtijeva da priloži vlastiti portfolio iliti pregled radova koje je napravio tijekom preddiplomskog studija. On im je važniji od ukupnog prosjeka jer time stavljaju naglasak na rad i zalaganje studenta, a ne na ocjene u indeksu. Nezadovoljavajući portfolio onemogućava upis na diplomski studij jer kriterij fakulteta, bez obzira na prosjek, nije ispunjen.

Splitski studenti takav način eliminacije studenata smatraju pravednijim, što je ujedno i pokazatelj kvalitete studija. Fakultet u Splitu vrednuje samo težinski prosjek, što znači da se na diplomski studij može upisati samo onih 35 studenata s najboljim ocjenama.

“Žalosno je da se na ovakav način onemogućuje studiranje osobama koje žele ostati, raditi, napredovati, doprinositi u svom gradu. Također i sam Bolonjski sustav promiče nastavak obrazovanja, no vidimo da u ovom slučaju to ne funkcionira”, komentirao je Marko Lovrić koji se našao u istoj situaciji kao i Katica i Nikola. Za njih, ako žele nastaviti obrazovanje u polju zanimanja koje su odabrali na preddiplomskom studiju – nema mjesta.

U hipotetskoj situaciji, objašnjavaju nezadovoljni studenti, oni studenti čiji portfolio ne oduševi zagrebački fakultet, isti će taj studij moći zahvaljujući samo dobrim ocjenama upisati u Splitu. To je ponovno veliki pritisak na već ionako malen broj upisnih mjesta koje fakultet u Splitu nudi. Posljedično, splitskim prvostupnicima nitko ne jamči da će ove ili čak i sljedeće godine moći upisati diplomsku razinu zbog upisne kvote koja ne zadovoljava njihove potrebe.