Autobusni kolodvor u Zagrebu dobit će u nadolazećim godinama novu adresu. Gradonačelnik Tomislav Tomašević potvrdio je to u emisiji HRT-a "Zagrebi po Zagrebu", istaknuvši da je riječ o jednoj od najvećih prometnih promjena koje Zagreb planira.
Tomašević je izjavio da je plan preseliti Autobusni kolodvor bliže Glavnom željezničkom kolodvoru te ih spojiti podzemnim tunelom. Nova zgrada AKZ-a mogla bi se graditi na području zemljišta Gredelja, nekadašnje industrije iza Glavnog kolodvora.
Arhitektonski studio 3LHD je svojevremeno predlagao studiju za rekonstrukciju Autobusnog kolodvora
Novi autobusni kolodvor u studiji arhitektonskog studija 3LHD zamišljen je kao suvremeno prometno čvorište koji u jednoj točki spaja gradski, prigradski i međunarodni promet. Smješten na rubu transformiranog Gredelja, postaje glavni ulaz u Zagreb i ostvaruje neposrednu vezu sa željezničkim kolodvorom i podignutim peronima. Pruga je u toj studiji u Zagrebu već podignuta u zrak.
Peroni, čekaonice i servisne funkcije organizirani su u podzemnoj etaži, dok se na višim etažama nalaze komercijalni sadržaji koji kolodvor povezuju sa željezničkim i oblikuju njegovu novu južnu fasadu. Autobusi se povlače ispod zemlje i nestaju iz vizualnog prostora grada. Krov kolodvora postaje novi javni prostor koji se nastavlja na pješački tok kroz prizemlje današnjeg Željezničkog kolodvora.
Tomašević naglašava da Grad neće ući u preseljenje prije nego što se ispune ključni preduvjeti. Za novu lokaciju potrebno je izraditi Urbanistički plan uređenja, ali i postići dogovor s HŽ-om. Tek nakon toga moći će se definirati konkretni rokovi i izgled budućeg kolodvora.
Razmišljanja građana i stručnjaka o novom planu izgradnje Autobusnog kolodvora u Zagrebu
"Smatram da je sasvim izvedivo uvesti zeleni prostor iznad krova kolodvora. Izazov se može pojaviti u oblikovanju, no postoje brojni načini kako uvesti green space na površinu, pri čemu će sve ovisiti o tome koliko će konstrukcija zahvaćati dubinu tla. Podzemna etaža trebala bi biti smještena otprilike dva metra ispod razine tla, što znači da će između nulte kvote tla i najviše kote rekonstrukcije krova biti otprilike dva do tri metra. Vrlo je vjerojatno da će gornja površina poprimiti oblik trga, uz mogućnost postavljanja različitih sadržaja poput kulturnih, urbane opreme i paviljona. Također smatram da će gotovo sigurno i nadzemne građevine. Kolodvor ipak nije samo stajalište autobusa, čak i da se autobusi premjeste pod zemlju, iznad tla će i dalje biti potrebni određeni infrastrukturni sadržaji koji, doduše, ne bi trebali zauzimati mnogo prostora. U konačnici, sve se svodi na koliko će duboko kolodvor ići", smatra Vito Reščić, student druge godine prijediplomskog studija arhitekture.
Slično mišljenje dijeli i prometni stručnjak Željko Marušić te navodi dodatne prednosti.
"Ulaganje u promet u Zagrebu je najisplativije u Hrvatskoj. Ona su i politički i demografski motivirana, međutim ulagati u razvijeno središte je najisplativije. Problem je to što su tu različite političke opcije na razini grada i na razini države. Država bi trebala prepoznati interes ulaganja u Zagreb i efekt koji bi on imao da dobije metro. Bitno je kad se projekt radi da se definira budućnost u smislu izgradnje metroa. Da to bude u sinergiji sa željezničkim i autobusnim kolodvorom jer na taj način bi riješili problem u Zagrebu. Kada bi Zagreb dobio metro, koristi koje bi nastale su nemjerljive", smatra Marušić.
Važan korak da Zagreb postane konkurentan na svjetskoj karti
"Pozdravljam odluku Grada Zagreba, koja predstavlja važan i nužan korak naprijed. Bilo je krajnje vrijeme da Grad i HŽ počnu sustavno razgovarati o centralnom dijelu grada i intermodalnom prometu. Nadam se da će upravo rasprava o kolodvorima potaknuti početak realizacije cijele zone Gredelj", smatra Marko Dabrović, arhitekt iz studija 3LHD.
To je ključan preduvjet da Zagreb postane konkurentniji na europskoj karti i da se u središtu grada razvije mješovita zona koja uključuje i priuštivo stanovanje. Zona se nalazi u pješačkom dosegu samog centra grada i već je dobro opremljena komunalnom i javnom infrastrukturom, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku vrijednost za budući razvoj Zagreba.
