Cjelodnevna konferencija o konstruktivnom novinarstvu završila je održavanjem panela ”Što dalje? Konstruktivno novinarstvo i budućnost profesije”. Sudionici rasprave bili su renomirani novinari i medijski stručnjaci iz različitih sfera novinarstva.
Jedna od govornica bila je Ksenija Kardum, direktorica informativnog programa Nove TV te Ivan Zrinjski, urednik digitalnog izdanja Jutarnjeg lista. Sudjelovala je i Tena Perišin, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, Rahela Štefanović, glavna urednica televizijskih kanala HRT-a i Dora Kršul istraživačka novinarka iz Telegrama. S obzirom na višegodišnje iskustvo sudionika panela, tijekom rasprave prevladavala je razmjena ideja i poruka o kvalitetnom novinarstvu.
Fokus je bio na analizi hrvatskog medijskog prostora i na konvergiranoj ulozi medija. Razgovaralo se o najvećim izazovima i mogućnostima primjene konstruktivnog novinarstva u praksi, te njegovoj održivosti i važnosti.
Ključne prepreke
Rasprava o budućnosti novinarstva otvorena je pitanjem o trenutačnoj situaciji u kojoj se medijska profesija nalazi. Obrađeno je i pitanje ključnih prepreka koje prevladavaju u novinarstvu, koje ponekad nadilaze redakcijske okvire. Riječ je o nedostatku financijskih sredstava, deficitu radne snage i resursa koji su potrebni za realizaciju istraživačkih projekata. S obzirom na to Kardum je navela konkretne primjere s kojim se suočava na komercijalnom medijskom tržištu. Progovarala je i o primjeni konstruktivnog novinarstva u redakcijskoj praksi.
"Sve se redakcije, pa tako i naša bori s malim brojem ljudi. Sve manje ljudi se želi baviti novinarstvom. Da bi si netko mogao priuštiti konstruktivan pristup u novinarstvu, nije dovoljan samo financijski aspekt. Važno je i vrijeme te je potrebno je odvojiti nekoga da prati određenu priču. Da biste si to mogli priuštiti, važno je imati određeni broj novinara koji pokriva svakodnevne aktivnosti“, rekla je Kardum.
Perspektivu digitalnih i pisanih medija u kontekstu pojave clickbaita, kao i svojevrsnog medijskog filtera pojasnio je urednik Ivan Zrinjski. Istaknuo je da svi mediji sudjeluju u utrci za publikom. Mediji su do nekog trenutka predstavljali filter između informacije i publike. Digitalnom transformacijom i razvojem društvenih mreža medijske kuće prestale su biti jedini isporučitelji sadržaja.
"Mediji nisu izgubili funkciju filtera, ali se za nju trebaju izboriti svojim sadržajem", rekao je Zrinjski.
Važno je osvijestiti da pisani mediji kroz kvalitetno novinarstvo, analize, ali i iskazivanje stava moraju dokazati vlastitu relevantnost i kredibilitet. Zadovoljavanjem tih kriterija, publici pružaju valjani kontekst. Osim pružanja adekvatne pozadine događaja, ključno je poštivanje profesionalnih standarda izvještavanja poput istinitosti i točnosti. Posebno u periodu kad su društvene mreže preuzele ulogu pružatelja informacija, istaknuo je Zrinjski.
Promjena mindseta
Pozivajući se na ključnu tezu glavnog govornika konferencije Ulrika Haagerupa "pogled u ogledalo i što vidimo“ na panelu se problematizirala uloga javnog servisa Hrvatske radiotelevizije. Potegnuto je pitanje može li javna televizija preuzeti odgovornost te pokrenuti proces promjena koje su potrebne novinarstvu. Na to se nadovezala Štefanović, te istaknula da je najveći problem zastarjeli mindset koji je prisutan i na HRT-u te da ga je potrebno mijenjati.
"Javni servisi su predvodnici promjena u Europi. Očekuje se od nas da preuzmemo odgovornost kao javna televizija. Većina nas nije educirana za posao koji obavlja. Mediji se mijenjaju svakodnevno. Velika većina novinara oslanja se na stare ideje i nismo na izvoru novih informacija vezanih uz medije. Novinari se unutar informativnog, ali i svakog drugog programa moraju educirati”, rekla je Štefanović.
Razmatrajući aspekt istraživačkog novinarstva, novinarka Dora Kršul istaknula je kompleksnost i prisutnost raznih utjecaja na istraživački proces. Uključujući duboku analizu i praćenje tema na temeljan način.
"Znamo da se istraživačke emisije guraju u kasnije termine. Također je prisutan utjecaj politike, oglašivača, i niz drugih faktora. Svakako postoji problem nedostatka vremena da se neka tema kvalitetno i temeljito obradi,“ zaključila je Kršul.
Na panelu su obrađeni i aspekti financijskih faktora, tržišnih uvjeta i društvene odgovornosti medija. Panelisti su istaknuli da je za isporuku kvalitetnog i pouzdanog sadržaja potrebno ulagati vrijeme, resurse i razvijati stručni pristup. Sugovornici su se složili da je kontinuirano ulaganje u razvoj konstruktivnog pristupa novinarstvu jedan od preduvjeta očuvanja profesionalnih standarda i povjerenja publike.
Tekst: Josipa Slipčević
