Platforma Umirovljenici zajedno od Vlade je u nedjelju zatražila da razmotri mogućnost zakonskog rješenja kojim bi se u radni staž priznale godine redovnog trajanja studiranja svih završenih akademskih građana, prenosi Hina.
Studiranje kao financijska kazna
"Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja jer studiranje ni na koji način ne smije biti ‘kazna‘ koja se reflektira kroz smanjenje radnog staža, a time i mirovine", poručuju iz platforme Umirovljenici zajedno.
Potkrepljuju to činjenicom da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine te da se kraći radni staž i inače reflektira na konačnu visinu mirovina. Stoga je, naglašavaju, sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva ‘financijska‘ kazna.
Napominju da neke od članica EU već imaju takvu praksu te ocjenjuju da bi priznavanje godina redovnog studiranja u radni staž po nekom od poznatih modela svakako bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade.
Poljska za pet godina studiranja daje osam godina staža
Tako Poljska za pet godina studiranja priznaje čak osam godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im utječe na visinu mirovine
"Priznavanjem godina studiranja u staž upravo bi se mladima dao razlog više da u kalkuliranju isplati li im se studiranje prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i obitelj realiziraju u Hrvatskoj što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smjeru", poručuje Platforma.
Naime, poznato je da mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Hrvatskoj, zaključuju.
