Foto: Freepik

Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je krajem kolovoza predstavilo novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji krajem godine tek čeka svoju javnu raspravu. Drugi Zakon, o izmjenama i dopunama, onaj koji je već prošao javno savjetovanje, a kojim bi nastavnici imali mogućnost rada do 68. godine, povučen je iz daljnje procedure.

Svi redom bili protiv

Nekoliko Sveučilišta i sindikata iznijelo je svoje mišljenje kada je Zakon o dopunama i izmjenama Zakona prolazio kroz javnu raspravu, a redom svi bili su protiv produljenja radnog odnosa do 68. godine, zbog čega je Ministarstvo na kraju i odustalo od te ideje.

“Komentari su ukazali da bi se usvajanjem tog prijedloga efektivno zamrznulo zapošljavanje i napredovanje znanstvenika za sljedeće tri godine, što bi rezultiralo još većim odljevom mozgova nego što je to sada slučaj”, govore nam iz Ministarstva.

Kao i mnogi drugi, i profesor na Fakultetu političkih znanosti Gaj Tomaš protivi se uvođenju ove odredbe, ali upozorava kako ni trenutni sustav ne potiče zapošljavanje mladih u krugovima visokog obrazovanja.

“Profesori u znanstveno-nastavnim zvanjima u starijoj dobi posvećeni su znanosti i često i zanemaruju nastavu koju prepuštaju svojim asistentima, koji onda rade preko norme dok istodobno pokušavaju raditi na svom doktoratu, dovodeći do odustajanja mnogih asistenata ili burnouta“, ističe Tomaš.

Predstavljen novi Zakon

No, iako se odustalo od Zakona koji bi produljio rad profesora, Ministarstvo je odlučilo ‘ganjati’ još jedan, opsežniji zakon. Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavljen je 30. kolovoza, kada je Jutarnjem listu državni tajnik Ministarstva i glavni sudionik u izradi Zakona Tome Antičić objasnio neke glavne odrednice koje će novi Zakon sadržavati.

Jedino što se zasad o Zakonu zna je da će se uvesti novi sustav zapošljavanja, dopuštajući i međunarodnim znanstvenicima rad na hrvatskim Sveučilištima, kao i odabir rektora iz međunarodnih redova, a ne sveučilišnih. Osim toga, programski sustav financiranja osigurao bi više novaca za one sastavnice koje više ulažu u svoj razvoj i studente, a cijelo financiranje određivao bi novostvoreni ‘sveučilišni savjet’, napravljen prema austrijskom modelu.

Borba Ministarstva i Sveučilišta

I dok se Zakon koji ga predlaže Ministarstvo tek počinje razotkrivati javnosti, Sveučilište u Zagrebu još je u svibnju usvojilo, u lipnju i objavilo, a u studenom i predstavilo svoju inačicu istog.

Sveučilište u svojoj inačici Zakona ponajviše spominje novu strukturu financiranja znanosti i obrazovanja tj. znatno veća ulaganja nego dosad. Osim toga, spominje se i konstantno usavršavanje nastavnika, kao i uvođenje jednomjesečne prakse za studente na svakoj godini preddiplomskog studija. Iako zagrebačko Sveučilište uporno upire prstom u Vladu i govori kako financiranje znanosti i visokog obrazovanja nije dostatno, premijer Andrej Plenković već je u nekoliko navrata spomenuo izdašne svote koje se ulažu u obrazovanje, a jedan od tih navrata čak je bio i na svečanoj proslavi 350. obljetnice zagrebačkog Sveučilišta.

“U posljednje se tri godine proračun za znanost i obrazovanje se povećao s 13,9 milijardi na 17,3 milijardi kuna, a za sljedeću 2020. godinu, vidjeli ste nedavno, proračun za znanost i obrazovanje povećao se za dodatnih milijardu i tristo milijuna kuna”, istaknuo je u svom govoru Plenković, koji je inače i na čelu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja.

Sveučilište u Zagrebu svoju je inačicu Zakona predstavljalo donekle transparentno tijekom cijele godine. Ministarstvo svoju, iako je već predstavljena krugu znanstvenika i instituta, planira predstaviti javnosti tek krajem godine, i to putem javnog savjetovanja.