U Hrvatskoj se sklapa sve manje brakova, piše Hina. Rezultat je to dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih, rekao je demograf Anđelko Akrap. Na to je utjecao i dobni sastav stanovništva. Broj osoba u dobi za ženidbu se smanjio, a trendu je pridonio značajan broj iseljenih.
Ni ekonomske prilike mladima ne idu na ruku. Nemogućnost pronalaska stana i ugovori o radu na određeno vrijeme navode na sve više oklijevanja. Žene su 2021. godine prosječno stupale u brak s 29 godina, a njihovi supružnici s navršene 32 godine. Uz ove uvijete gotovo se četvrtina djece rodi dok njihovi roditelji još nisu u braku. Dio je to trenda prisutnog u cijeloj Europskoj uniji. Dok je 2021. godine u Hrvatskoj gotovo četvrtina djece rođeno izvan, u Francuskoj je izvan braka rođeno 62 posto djece. Više od polovice djece došlo je na svijet dok roditelji nisu bili u braku i u Sloveniji.
Demograf Akrap dodao je da se crkveni i građanski brakovi često sklapaju nakon rođenja prvog djeteta. Krštenje djeteta tako potiče roditelje da se vjenčaju, a hrvatsko društvo još uvijek misli da su brak i obitelj dio tradicije. Demograf smatra da je to pozitivno, no ocjenjuje da se situacija postupno mijenja.
Broj brakova sklopljenih u crkvi opada, dok se sve češće sklapaju građanski brakovi. Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, dok se manja polovica odnosila na one vjerske. Da se situacija mijenja vidljivo je iz podatka da je 2012. bilo gotovo 60 posto vjerskih brakova. Te godine je u vjeri vjenčano 11.768 parova što je i dalje manje od 14.000 vjenčanih 2000. godine, objavio je Eurostat.
Godine 2022. sklopljena su 18.203 braka. Prije pet godina bilo ih je deset posto više, a najmanje ih je zabilježeno 2020. godine. U vrijeme pandemije covida sklopljeno je najmanje brakova, no porastao je broj životnih partnerstava, pisao je Večernji list. Tako je 2020. godine sklopljeno 66 istospolnih brakova, dok ih je godinu prije bilo za 19 manje.
