Foto: Pixabay

Ogroman nesrazmjer u brojnosti mladog stanovništva i starije populacije mogao bi imati ozbiljne posljedice na budućnost Hrvatske, upozoravaju stručnjaci. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku temeljenim na posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj broj mladih osoba dramatično je pao uglavnom kao posljedica iseljavanja i ekonomski nepovoljne situacije, prenosi Večernji list. Stanovnika u dobi između 20 i 29 godina samo je 91.000 više od građana koji su prešli 75 godina. Demografi, ekonomisti i drugi stručnjaci tvrde da bi to moglo značiti velike probleme na ekonomskom planu, uglavnom po pitanju održivosti mirovinskog sustava, ali i na području obrazovanja i gospodarskog rasta.

Nema kvalitetnih pronatalitetnih politika

Kao jedan od najvećih razloga nedostatka mladih u Hrvatskoj neupitno se nameće kontinuirana ekonomska kriza koja je uzrokovala iseljavanje velikog broja mladih obitelji. U posljednjih osam godina iz zemlje se iselilo 65.410 učenika osnovnih i srednjih škola. Sve više studenata priliku za studiranje traži izvan zemlje zbog boljeg programa i organizacije sveučilišta u inozemstvu. Velik broj nastavnika stoga postaje višak i ostaje bez posla, a zemlja ostaje bez onih koji bi trebali biti jedan od glavnih temelja razvoja i budućnosti. Velik problem također su i teškoće s kojima se mladi susreću prilikom osamostaljenje ili zasnivanja vlastite obitelji pa bolje prilike traže izvan zemlje. Ekonomska nesigurnost i kriza stanovanja, koja je već godinama prisutna u Hrvatskoj, djeluju iznimno obeshrabrujuće, a čitavoj slici pridonosi i nedostatak kvalitetnih pronatalitetnih populacijskih politika.

Nedostatak mladih i sve više starog stanovništva moglo bi izazvati i veliko opterećenje zdravstvenog i mirovinskog sustava. Iz plaća zaposlenih građana, kojih je sve manje, izdaci za održavanje zdravstvenog, mirovinskog, ali i ostalih važni sustava u godinama koje slijede postat će sve veći.

“Nije problem broj starog stanovništva jer bi svatko od nas želio dočekati kvalitetnu starost nego loš omjer mladih i starih koji dovodi u pitanje funkcioniranje sustava”, rekao je za Večernji list demograf Dražen Živić.

Europa stari

Živić naglašava da se Hrvatska kao i ostatak Europske unije oslanja na sustav međugeneracijske solidarnosti koji bi ovakvim nesrazmjerima mogao postati ozbiljno preopterećen.

“Osobna štednja dobit će na važnosti, ali je problem što kod nas većina ljudi nema od čega štedjeti za starost“, kaže Živić.

U čitavoj Europi događa se demografsko starenje što znači da se udio ljudi u radno sposobnoj dobi smanjuje, dok se broj starijih povećava. Eurostat upozorava da će se ovaj obrazac nastaviti u sljedećih nekoliko desetljeća. Prosječna starost Europljanina povećala se za 4,5 godine u zadnjih 30 godina, a do 2050. godine iznosit će više od 48 godina. Predviđa se da će srednja dob stanovništva porasti za više od osam godina u Poljskoj, Slovačkoj i Malti, ali će se u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj razvijati sporije.

Do 2050. očekuje se porast udjela stanovništva starijeg od 75 godina za 56 posto, dok će se udio stanovnika mlađih od 55 godina smanjiti za 13,5 posto.

Eurostat upozorava i na progresivno starenje starijeg stanovništva. Predviđa se da će se broj ljudi starih od 85 godina povećati s 12,5 milijuna u 2019. na 26,8 milijuna do 2050., dok će broj stogodišnjaka u narednih 30 godina narasti s manje od 100.000 na gotovo pola milijuna.