Rezultati 71 različitog istraživanja na više od 98 tisuća sudionika, objedinjeni u studiji Američkog psihološkog udruženja, pokazala su da gledanje kratkih videa s društvenih mreža poput TikToka ili Instagram Reelsa dovode do slabljenja kognitivnih sposobnosti, prenosi tportal. Osobe koje često koriste takav sadržaj imaju poteškoće s održavanjem pažnje te sve teže održavaju fokus.
Konstantna izloženost brzom i intenzivnom sadržaju s društvenih mreža navikava mozak na takve brze i intenzivne stimulacije. Zbog toga sporiji i zahtjevniji zadaci kao što su čitanje, učenje i razmišljanje zahtijevaju puno više vremena, postaju naporniji te neprivlačni i dosadni.
To je potvrdila studija objavljena u medicinskom časopisu JAMA, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu. Naime, ona je pokazala da djeca koja svakodnevno koriste društvene mreže postižu znatno lošije rezultate na testovima čitanja, pamćenja i vokabulara u usporedbi s vršnjacima koji ne koriste takve platforme, piše Independent.
Negativni učinci kratkih videa na funkcioniranje mozga
Dakle, takva vrsta navike ima negativan učinak na funkcioniranje mozga što se opisuje kao "propadanje mozga".
"Propadanje mozga" postupno je pogoršanje intelektualnih sposobnosti zbog prevelike konzumacije sadržaja koji ne zahtijeva velike napore za praćenje, posebice sadržaja na internetu.
Korištenje kratkih videa povezano je s lošim rezultatima u održavanju pažnje, kontrolom impulsa, jezičnim sposobnostima, pamćenjem i ostalim područjima kognitivnog sustava, pokazala su istraživanja. Osim kognitivnih sposobnosti, konzumacija takvog sadržaja utječe negativno i na mentalno zdravlje, posebice na stres i anksioznost.
Smatra se da neprestano prelaženje s jednog na drugi emocionalno intenzivan sadržaj uzrokuje stalno otpuštanje dopamina, odnosno stvara se navika na takav obrazac ponašanja. Zbog toga ljudi sve više traže digitalne sadržaje koji im pružaju emocionalan oslonac. Dio ispitanika se izjasnilo da im se teško isključiti s digitalnog sadržaja, a to može biti povezano s tjeskobom i većom razinom stresa. Osim nemogućnosti isključivanja s takvog sadržaja, problem je i regulacija emocija van digitalnog svijeta. Studija nadalje ističe da prekomjerno korištenje kratkih videa pridonosi udaljavanju od društva i smanjuje zadovoljstvo vlastitim životom.
Problem osjećaja društvene izolacije i usamljenosti
Kako istraživač navodi, ljudi stvarnu interakciju zamjenjuju s pasivnim pregledavanjem digitalnog sadržaja zbog čega se stvara osjećaj društvene izolacije i usamljenosti.
Osim društvenih mreža, korištenje umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a također negativno utječe na moždane funkcije. To su dokazali znanstvenici s Tehnološkog instituta Massachusettsa (MIT). Oni su proveli istraživanje na studentima koje su podijelili u tri skupine. Prva skupina nije koristila digitalne alate, druga je smjela koristiti tražilice, a treća se koristila umjetnom inteligencijom pri pisanju eseja.
Kod onih koji su koristili umjetnu inteligenciju, primijećena je slaba angažiranost i slab osjećaj autorstva nad vlastitim esejom kao i mala mogućnost prisjećanja napisanih rečenica. Najbolje rezultate su ostvarili oni koji su esej pisali samostalno, bez ikakvih digitalnih pomagala.
