KontraNarativ novi je projekt Fakulteta političkih znanosti kojeg je pokrenuo Studentski zbor fakulteta. Paneli će biti organizirani tijekom ovogodišnjeg ljetnog semestra s raznim temama, od sportskog novinarstva, Showbiza i kriznog izvještavanja. Govornici prvog panela "Analiza stanja u novinarstvu", 4. ožujka bili su osnivač Europapress Holdinga i Telegram Media Grupe Ninoslav Pavić, stručnjakinja za novinarsku etiku i dugogodišnja profesorica Gordana Vilović te nagrađivana novinarka, urednica i autorica dviju knjiga Ivana Dragičević uz moderatoricu, novinarku i studenticu FPZG-a Brankicu Ledinski. Na panelu su govornici iz svoje stručne perspektive analizirali stanje novinarstva danas, komentirali promjene u novinarstvu i cijenu opstanka tradicionalnih medija u digitalnom dobu.
Zlatno doba hrvatskog novinarstva, studiranje u vrijeme rata i studiranje u vrijeme AI-a
Panel je započeo s uspoređivanjem prvih koraka govornika i time što čeka mlade novinare kada izađu s fakulteta.
Stručnjakinja za novinarsku etiku, Gordana Vilović, govorila je o počecima svog rada u novinarstvu kada je pisala za dnevni list "Maksimir".
"Sjećam se svog prvog teksta, nisam spavala dvije noći. Bila sam presretna kada me urednik pohvalio i rekao da nije loše. Najljepša uspomena mi je kada bih odlazila iz Vjesnika, taj osjećaj sreće kada ste nešto napravili i da to sutra izlazi u novine", rekla je Vilović.
Medijski poduzetnik Ninoslav Pavić izjavio je da su novinarstvo, čitanje i pisanje aktivnosti kojima se bavi tijekom cijelog života. Također se osvrnuo na razdoblje kada je obnašao dužnost glavnog urednika lista Polet.
"Preuzeo sam Polet, bio sam glavni urednik 3 godine, to je bilo lijepo vrijeme Zvečke, glazbe, fantastičnih fotografa, autora te ljudi koji su se voljeli šaliti s politikom", rekao je Pavić.
Jedna od najistaknutijih hrvatskih novinarki, Ivana Dragičević, studirala je novinarstvo u vrijeme Domovinskog rata što nije bilo nimalo lako. Za vrijeme njezina studiranja pokrenut je Studentski list "Puls" i Radio Student.
"Moje vrijeme studiranja nije bilo romantizirano nego nas je brutalno izgradilo", rekla je Dragičević.
‘Novinarstvo je danas potrebnije nego ikad‘
Moderatorica je otvorila pitanje položaja mladih novinara u redakcijama, koje urednici često zanemaruju te im se nemaju vremena dodatno posvetiti. Ukazuje da je fokus na brzini objavljivanja što ne znači da se nužno objavljuje kvalitetan sadržaj.
Dragičević ističe kako je bitno razlikovati novinarstvo od medija jer se mediji konstantno mijenjaju, a tehnologija se razvija.
"Studirate u trenutku koji je drugačiji nego ranije. Novinarstvo je danas potrebnije nego ikada no nalazi se u teškoj poziciji", zaključila je Dragičević.
Vilović smatra da se novinarstvo silno promijenilo u redakcijama jer urednici i novinari ne čitaju i ne provjeravaju tekstove koje objavljuju. Redovito konzumira i ozbiljne i neozbiljne medije te govori kako na portalu često pronalazi greške koje urednik nije ispravio.
Kako bi ukazala na važnost provjere informacije, daje za primjer urednika "The New York Timesa" koji je nazvao tadašnjeg profesora Ivu Banca kako bi mu on objasnio dio članka o Zagrebu jer mu nije bio jasan detalj kojeg je novinar napisao u članku o Markovom trgu.
"Čini se sitničavo, ali to je kredibilitet koji ima neki medij", objašnjava Vilović.
Pavić je govorio o tome kako danas u novinarstvu preživljavaju samo oni koji imaju dobre autore, storytelling, koji znaju pisati, istraživati, otkrivati priču, imaju umijeće kreativnog pisanja.
"Vijesti više nisu bitne jer postoje svuda, Google je zamijenila umjetna inteligencija, ostaje ono što može educirati i što se može istraživati. Vrijeme klikova i površnog novinarstva je gotovo. Nalazimo se u teškom vremenu iz kojeg će izaći samo najtalentiraniji, najpametniji, oni koji su spremni na istraživanja, spremni raditi vrhunsko novinarstvo", zaključio je Pavić.
Najizazovniji trenutak medija u zadnjih 150 godina
Nadalje moderatorica je istaknula da pred mladim novinarima koji uskoro završavaju fakultet i traže zaposlenje u medijima stoji izazovno razdoblje.
Vilović priznaje kako je današnja situacija s novinarstvom strašna te kako je bitno biti hrabar i izboriti se. Osvrće se na aktualnu temu farme pilića u Sisku koja joj nije bila jasna niti nakon gledanja TV priloga i čitanja portala na tu temu.
"Ljudi koji izvještavaju ne daju činjenice koje bi novinari prije sigurno istražili, a to je nešto što ne treba imati veze s time u kojem smjeru ide novinarstvo", rekla je Vilović.
Vilović misli da će još nekoliko godina čitati novine iako Pavić misli da su one stvar prošlosti.
"Kada se pojavila umjetna inteligencija rekla sam kako me je nje strah i svih seminarskih radova i eseja koje će mi studenti predavati. Rekli su mi da me ne treba biti strah, a sada vidim da to baš i nije tako bezazleno", rekla je Vilović.
Dragičević smatra kako se nalazimo u vremenu transformacije te ukazuje na problem netransformiranja medijskih kuća u Hrvatskoj na način na koji to rade one u zapadnim zemljama. Kao problem navodi i javnost koja konzumira svakakav sadržaj i ima poremećaj u razumijevanju činjenica.
"Bit novinarstva je biti na mjestu događaja, izvještavati. Velike medijske kuće trebale bi uvesti mentorstvo. Ne pamtim kada je bilo gore gledati vijesti, nažalost ne može se vidjeti ništa više nego na portalima, osim ako se ne potrude za nekakvu reportažu. Bitno je da urednici shvate vrijeme u kojem se nalazimo", zaključila je Dragičević.
‘Oskudno je ono najčitanije u Hrvatskoj‘
Moderatorica je govornicima pokazala naslovne stranice različitih portala koje imaju gotovo iste naslovne fotografije, nepotpisane tekstove preuzimane s Hine ili one bez izvora.
Pavić smatra da su novinari koji mogu javnosti dati više od samo vijesti jedina budućnost medija te da oni koji postoje zbog brzih klikova neće preživjeti. Kao primjer navodi autora Tvrtka Jakovinu i njegove kvalitetne tekstove.
"Točno se vidi koje novine su propale i zašto, koji portali su propali, a propadaju ekspresnom brzinom svi oni koji se formiraju na oglasima i klikovima", rekao je Pavić.
Dragičević naglašava kako je bitna razlika između novinara i ljudi koji su kao Jakovina povjesničari koji pišu komentare.
"Jedno je čitanje pametnog sadržaja i novinarstva. Bitno je da se to ne izgubi", objašnjava Dragičević.
Vilović objašnjava kako čita sve portale jer voli vidjeti što drugi misle i kako oni gledaju na stvari.
"Smeta mi kad vidim pristranost novinara na televiziji. Ne bazirajte se na samo jedan portal, televiziju, gledajte sve jer ćete tako lakše živjeti u Hrvatskoj", govori Vilović te daje savjet kako je bitno kao novinar neprestano učiti i čitati.
Dragičević osuđuje oskudno kao ono što je najčitanije u Hrvatskoj.
"Pitanje je koji je društveni kod oko kojeg se svi slažemo. Više nema demokratskog društva i to vrijeme se promijenilo. Mi imamo suštinski problem javnog prostora, informacijskog integriteta", zaključuje Dragičević.
‘Tu ste da budete sposobniji od AI-a‘
Na kraju panela uslijedila su pitanja iz publike. Ona su se dotakla nedavnog incidenta lažnih vijesti to jest priče o časnoj sestri koju je ozlijedio migrant, a cijeli narativ proširio se društvenim mrežama.
Vilović ne može vjerovati da čak i nakon što je policija zaključila da su to bile lažne vijesti, neki mediji radikalne desnice i dalje ne vjeruju da je vijest lažna.
"Svi mi imamo odgovornost boriti se protiv gluposti, reagirati. Ne smijete pristati na potpuno krivu informaciju koja vam se nameće. Ne mogu vjerovati da se i dalje potiče na to iako je sve riješeno", rekla je Vilović.
U publici je sjedila i istraživačka novinarka te profesorica Dora Kršul koja je uputila pozitivne riječi moderatorici koja je u strahu od izlaska s fakulteta, ali i ostalim mladim novinarima koji se boje stanja u novinarstvu u budućnosti.
"Sjetila sam se sebe u tvojoj situaciji prije 10 godina na ovom fakultetu i jednako sam bila zbunjena i preplašena. Taj odlazak s fakulteta nikada nije jednostavan. Ivana je odlazila s fakulteta u vrijeme rata, ja u vrijeme globalne krize i vrijeme ulaska u EU. Mislim da svaka generacija nosi priču zbog koje se boji tog trenutka. Imam vjeru u ovaj fakultet i vjerujem da će vas najbolje pripremiti za posao u novinarstvu. Umjetna inteligencija nema šanse protiv istraživačkog novinarstva. AI ne može iskopati ono što ja mogu. Naredila sam umjetnoj inteligenciji da napiše tekst onako kako bih ga ja. Bio je okej, ali ne bolji nego što bih to ja napisala. Upravo ste zato tu da budete sposobniji od AI-a", zaključila je Kršul.
Moderatorica je zaključila panel s mišlju kako je za budućnost u novinarstvu najpotrebnije znanje, upornost i ludost u vidu hrabrosti.
