Ove subote je održan 31. festival književnosti Galovićeva jesen u Koprivnici. U okviru festivala dodijeljena je književna nagrada za najbolje prozno djelo na temu zavičaja ili identiteta, Fran Galović. Na ovogodišnji natječaj je pristiglo čak 47 proznih djela, a ovu uglednu književnu nagradu je osvojio Josip Mlakić sa svojim romanom "Rekvijem" u izdanju Frakture.
Proza o narodu u nestajanju
Mlakić je višestruko nagrađivani bosanskohercegovački pisac. Roman "Živi i mrtvi" donio mu je VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, dok je istoimeni film postigao veliki uspjeh osvojivši osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu te niz drugih filmskih nagrada.
Na dodjeli nagrada žiri je posebno istaknuo kako Mlakićev novi roman snažno oslikava povijest i sudbinu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kroz jezik i pripovijest autor oživljava nestajući identitet te na snažan način pokazuje kako se povijest ponavlja kroz razne oblike patnje i razaranja društva.
Mlakić svoj roman opisuje kao testamentarnu prozu o narodu u nestajanju i jeziku. Posebno se zahvalio na priznanju za jezik iz kojeg potječe, ističući njegovu važnost i ulogu u očuvanju kulturnog identiteta.
Važna točka susreta domaće književne scene
Od 2011. godine Galovićeva jesen poprima sve izraženiji međunarodni karakter, okupljajući domaće, a i inozemne autore. Danas je riječ o najvažnijoj književnoj manifestaciji Koprivnice i Podravine, koja je tijekom godina prerasla lokalne okvire i postala prepoznatljivo događanje na hrvatskoj kulturnoj sceni. Festival promiče književnost, dijalog i kreativnost, čineći Koprivnicu važnim mjestom susreta pisane riječi.
Program obuhvaća raznolik niz sadržaja. Posjetitelji sudjeluju u književnim susretima s autorima, predavanjima, projekcijama filmova, radionicama i čitanjima u školama i knjižnici, te promociji novih knjiga, razgovorima o zavičajnim temama i glazbenim i scenskim nastupima koji obogaćuju kulturni doživljaj festivala.
Cjelokupni koncept osmišljen je kako bi povezao autore i publiku i potaknuo interes za književnost i čitanje u lokalnoj zajednici.
Tijekom godina, festival je ugostio niz uglednih hrvatskih književnika, čime je postao važna točka susreta domaće književne scene. Među sudionicima, a i dobitnicima nagrade su Monika Herceg, Pavao Pavličić, Julijana Adamović, Igor Beleš i brojni drugi autori čiji su radovi dodatno učvrstili ugled ove manifestacije. Njihovo sudjelovanje pokazuje da festival doprinosi promicanju književne kulture i poticanju novih stvaralačkih glasova.
