U razdoblju od 18 mjeseci korištenja, "
Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije" preveo je 79 milijuna riječi, a tijekom predsjedanja bio je ključan faktor u komunikaciji osoblja Tajništva predsjedanja, predstavnika tijela Europske unije, prevoditelja, novinara i posjetitelja.
Strojni prevoditelj rezultat je suradnje zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Rumunjske akademije, Ureda finskog premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde.
Umjetna inteligencija za jezične tehnologije
"Jezične tehnologije postale su dio našega digitalnoga okružja jer se njima služimo već godinama ne bivajući ih sasvim svjesni", rekao nam je dr. sc.
Marko Tadić, inače voditelj projekta "Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije" s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pojasnio je da su "provjernik pravopisa u Wordu, sustav T9 za predviđanje završetaka riječi pri tipkanju SMS-ova, preko razgovora s mobitelima, to jest, glasovno zadavanje zapovijedi, pa sve do inteligentnih tražilica osjetljivih na različite oblike hrvatskih riječi" sve oblici jezičnih tehnologija.
Projekt prevoditelja primjer je korištenja
umjetne inteligencije za prijevod. Predsjedanjem Vijećem, zemlje domaćini (Rumunjska, Finska i Hrvatska) suočile su se s mnoštvom višejezičnih informacija koje su zahtijevale brz prijevod. Upravo je to potaknulo potrebu za korištenjem ovog tipa prevoditelja koji je preveo količinu riječi za koju bi iskusnom prevoditelju trebalo više od 150 godina.
"Po
prvi put za hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski smjer prijevoda korištene su neuronske mreže kao metoda iz područja umjetne inteligencije za učenje prijevodnih ekvivalencija", kazao je Tadić. Dodao je da je s hrvatskog jezika na engleski zabilježen prijevod 10,4 milijuna riječi, a s engleskog na hrvatski 30,9 milijuna riječi. Partneri projekta ocijenili su ga s komentarom: "quite impressive".
Hrvatska verzija dostupna svima
Na
web adresi javno je dostupna verzija
strojnog prevoditelja koji se koristio za vrijeme hrvatskog predsjedanja
Vijećem EU. S FFZG-a poručuju da će uskoro dobiti sučelje na hrvatskom jeziku. Originalni "Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije" može obaviti prevođenje sva 24 službena
jezika Europske unije, a verzija koja se koristila za vrijeme hrvatskog predsjedanja sadrži njih devet.
Voditelj projekta objasnio je da se trenutno strojno prevođenje između sva 24 službena jezika može izvoditi na zahtjev. Usluga je besplatna, no dostupna je samo zaposlenicima tijela javnih vlasti u državama-članicama Unije. Radi na tome da se ta usluga otvori ostalim tvrtkama, a Tadić vjeruje da će postupno biti dostupna svima.
"Svatko tko nam se javio potvrdio je ono što smo mjerenjem već otkrili, a to je da je naš prevoditelj još uvijek kvalitetniji od Googleova prevoditelja", poručio je voditelj projekta. Osim što je prijevod kvalitetan, strojni prevoditelj Vijeća EU može, osim upisanih riječi, prevesti dokumente i sadržaj internetskih stranica ako se unese njihova poveznica.
Istraživački tim s FFZG-a u lipnju ove godine prijavio je još jedan projekt u partnerstvu s Latvijom, Islandom i Maltom. Tadić je objasnio da je riječ o izradi
hrvatskog nacionalnog portala za jezične tehnologije. Ako projekt bude prihvaćen vjeruje da bi do kraja 2022. taj portal mogao biti javno dostupan.
Strojni nije dovoljna zamjena
Strojni je prevoditelj izuzetno precizan, ali da bi stilski bio savršen ipak je potrebna ljudska ruka.
"Koliko se god usavršavali, sustavi za strojno prevođenje nikad ne će moći zamijeniti čovjeka, ali će profesionalnim prevoditeljima znatno olakšati njihov posao", poručio je dr. sc. Tadić. Naime, suvremeni postupak prijevoda se promijenio. Repetitivne tekstove, primjerice zakone, prvo prevodi strojni prevoditelj, čiji rezultat ispravlja čovjek-prevoditelj i prilagođava ga jeziku. Voditelj projekta s FFZG-a naglasio je da strojni prijevod "lijepe književnosti" nikad neće biti moguć zbog igre riječima i brojnih prenesenih značenja. Vjerojatno je da njih strojevi ni u budućnosti neće moći uočiti i prevesti. Sustavi za prijevod "suhoparnih" tekstova svakodnevno se usavršavaju uz pomoć računalnih jezičnih modela koji grubi strojni prijevod čine vjernijim.
"Upravo je moj istraživački tim s partnerima iz šest srednjo- i istočno-europskih zemalja prijavio u lipnju EU-projekt kojemu je za cilj razviti takve jezične modele za manje zastupljene službene jezike EU-a", rekao je Tadić.
Projekt prevoditelja primjer je korištenja umjetne inteligencije za prijevod. Predsjedanjem Vijećem, zemlje domaćini (Rumunjska, Finska i Hrvatska) suočile su se s mnoštvom višejezičnih informacija koje su zahtijevale brz prijevod. Upravo je to potaknulo potrebu za korištenjem ovog tipa prevoditelja koji je preveo količinu riječi za koju bi iskusnom prevoditelju trebalo više od 150 godina.
"Po prvi put za hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski smjer prijevoda korištene su neuronske mreže kao metoda iz područja umjetne inteligencije za učenje prijevodnih ekvivalencija", kazao je Tadić. Dodao je da je s hrvatskog jezika na engleski zabilježen prijevod 10,4 milijuna riječi, a s engleskog na hrvatski 30,9 milijuna riječi. Partneri projekta ocijenili su ga s komentarom: "quite impressive".
