Velika prisutnost koruptivnih radnji u Hrvatskoj stvorila je svojevrsno beznađe kod mladih i negativno utječe na političku participaciju, a mladi posljedično imaju manje povjerenja u cijeli sustav, objasnili su u svom radu studenti Fakulteta političkih znanosti, za koji su ujedno dobili i rektorovu nagradu. Jedna od dobitnica nagrade, studentica Mirta Čenić, kaže da korupcijske afere pokazuju kako se država uništava na račun građana.
"Žalosno je što onda isti građani, iz raznih razloga, ponovno glasaju za vladajuću stranku, a vladajući svojim odlukama pokazuju da ih nije briga za mlade ljude poput nje, već samo na one s 'plavim karticama'", kaže Mirta. Nadodaje da ju kao mladu osobu i studenticu takvo stanje pogađa jer se pokazuje da ono što ih uče na fakultetu o poštivanju zakona i radu institucija u praksi izgleda drugačije.
Vladu nije briga za mlade
U radu "Kad kradu svi, zašto ne bismo i mi?: Korupcija i njena veza s institucionalnim povjerenjem i političkom participacijom" osvrnuli su se i na to kako koruptivne radnje i percepcija samih koruptivnih radnji utječe na mlade i njihovu političku participaciju te povjerenje u državne institucije, objašnjava Mirta.
"Među mladima vlada jedna vrsta apatije jer mladi ovu državu shvaćaju samo kao besplatno školovanje i idem van. Ne vide prilike u Hrvatskoj kad znaju da će negdje vani biti i bolje plaćeni i imati bolje uvjete života s mogućnošću napredovanja", kaže Mirta.
Studentica naglašava da osobno nema povjerenja u pravosudni sustav, kao ni u vladajuće, jer nema dovoljno transparentnosti, a procesi su spori i sve se odvija tromo, umjesto da se započne s digitalizacijom.
Profesorica Dagmar Radin s Fakulteta političkih znanosti objašnjava da Hrvatska ima problem s neučinkovitim, odnosno sporim pravosuđem, gdje procesi često krše pravo na pravovremeni sudski postupak, a kazne za kaznena djela su relativno blage. Profesorica navodi i da su građani izgubili povjerenje prvenstveno u političare, ali i u pravosuđe te većinom smatraju da je svaki političar korumpiran.
Korupcija kao endemska pojava
"To zapravo ukazuje na svojevrsnu skepsu i na to da su izbori zapravo ili izbor manjeg zla ili izbor onog koji će krasti za grupu kojoj birač pripada", kaže Radin.
Broj neriješenih korupcijskih afera u Hrvatskoj je premalen, unatoč nekoliko osuđujućih presuda, tvrdi profesor s Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak. Kao jedan od ključnih problema navodi isprepletenost neformalnih mreža, a tu spadaju političari, poslovni ljudi i suci koji dovode do naštimavanja presuda.
"Slučaj Žalac pokazao je da se neki predmeti stavljaju u ladicu i da ih iz nje ne vadi ponovno domaće pravosuđe, nego je to morala učiniti glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi", prisjeća se Petak.
Za korupciju u Hrvatskoj kaže da su endemska pojava te da se od 2015. naovamo samo povećavaju. Spominje i podatak da je prema indeksu percepcije korupcije Transparency International Hrvatska pala s 50 bodova na 47 te se nikako ne uspijeva podići. Ističe da i dalje postoji matrica koja dominira u političkom i društvenom životu u Hrvatskoj - dajte nam europski novac, a pustite nas na miru u borbi protiv koruptivnih radnji.
