Od siječnja 2023. godine minimalna plaća u Hrvatskoj trebala bi narasti s trenutnih 3750 kuna neto na 4000 kuna neto. Odluku o tome Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike još treba raspraviti, pišu hrvatski mediji. Europski parlament prošlog je mjeseca donio uredbu o minimalnoj plaći na razini Europske unije te će države članice, kada Vijeće Europske unije usvoji dokument, imati dvije godine vremena za njeno usklađivanje.
Prema tome bi minimalna hrvatska plaća od 1. siječnja sljedeće godine trebala iznositi 5000 kuna bruto, to jest 663,61 euro, te bi se približili EU smjernicama, no još uvijek bi bili ispod prosječne minimalne plaće u EU. Sindikati smatraju da je to premalo povećanje s obzirom na inflaciju te predlažu da minimalna plaća bude iznad 700 eura.
"Koliko će plaće rasti u sljedećoj godini ovisi o ukupnom stanju na tržištu rada, utjecaju gospodarskih kretanja u Hrvatskoj, ali i o stanju na razini zajedničkog EU tržišta", poručili su iz Ministarstva rada.
Borba protiv inflacije
U prvom tjednu listopada završen je treći krug pregovora između Vlade i sindikata o povećanju osnovica plaća za ovu, ali i za narednu godinu, nakon čega predstavnici sindikata javnih službi nisu bili zadovoljni Vladinim ponudama. No, ministar financija Marko Primorac rekao je da se ona neće podizati, piše Hina.
Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kažu da srećom više ne vode raspravu o tome treba li ili ne povećati minimalnu plaću, nego o tome koliko ju povećati. Pitanje je samo hoće li to biti za 12,5 posto, koliko predlažu sindikati, da bi povećanje pratilo inflaciju i ostalo iznad 50 posto prosječne plaće, ili će biti nešto manje, koliko su predložili poslodavci. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu da podizanje osnovice za izračun plaće državnih i javnih službenika i namještenika, kao i podizanje minimalne plaće, nije jedini način borbe protiv inflacije.
"Vlada je poduzela konkretne korake kako bi se umanjio utjecaj inflacije na troškove života građana, posebno vezano uz rast cijene energenata, a zatim i pojedinih osnovnih prehrambenih proizvoda", ističu iz Ministarstva.
Minimalna plaća po strukama nije dobra za mlade
Određivanje minimalne plaće po strukama, kojih ima mnogo, bilo bi vrlo komplicirano i za državu u određivanju tih iznosa i za provedbu poslodavcima, kažu iz Saveza. No, različit iznos minimalne plaće za radnike s nižom, srednjom i visokom stručnom spremom imao bi smisla.
"Bilo bi puno bolje da država umjesto propisivanja različitih visina minimalne plaće razmišlja o mjerama kojima bi poticala kolektivno pregovaranje i povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima", kažu iz Saveza te dodaju da će ju na to ionako uskoro obvezivati Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama.
Ekonomski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski smatra da nije potrebno donositi odluke o minimalnoj plaći po strukama da bi se studentima po završetku obrazovanja osigurala primjerena plaća. Takva bi uredba u uvjetima slabe potražnje mogla i štetiti mladima koji traže zaposlenje.
"Najveći 'prijatelj' mladih i njihovog dostojanstva jest dinamična ekonomija u kojoj postoji veća potražnja od ponude rada, u sklopu koje mogu lakše birati samo zaposlenje, te također u sklopu koje se poslodavci nadmeću kako dobrim uvjetima privući mlade", zaključuje Kotarski.
Prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se na način da se minimalna brutoplaća u Hrvatskoj podijeli sa 160, što znači da će porastom minimalne plaće porasti i minimalna studentska satnica.
