Prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje se odnose na obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, sveučilišni programi na kojima treba povećati kvote, s obzirom na to da su deficitarna zanimanja, među ostalima, logopedija i nastavnički smjer matematike i fizike. Ipak, nastavnički smjer matematike i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) nije upisao niti jedan brucoš, a bilo je mjesta za njih 20. S druge strane, studij logopedije ove godine, nakon ljetnog roka, prema podatcima Agencije za visoko obrazovanje, htjelo je upisati 150 brucoša, a upisalo je njih 50, koliko i iznosi puna upisna kvota.
Premale kvote i premali interes
U deset najpopularnijih fakulteta među ovogodišnjim brucošima osam ih se izvodi na Sveučilištu u Zagrebu, a neki od njih su, osim logopedije, izvanredni studiji fizioterapije, redovni studij radiološke tehnologije na Zdravstvenom veleučilištu i jednopredmetni studij psihologije na Filozofskom fakultetu. S druge strane, nije studij matematike i fizike jedini na zagrebačkom sveučilištu koji je ostao bez ijednoga upisanog studenta. Istu sudbinu dijele izvanredni stručni studij ljevarstva na Metalurškom fakultetu te studij Teološko-religijske znanosti i sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Na nastavničkom studiju matematike i fizike posljednji je put kvota bila popunjena akademske godine 2016./2017. Svjesni da trenutačno stanje nije u skladu s potrebama na tržištu rada su i na samom fakultetu na kojemu ulažu u osuvremenjivanje studijskih programa, kao i u samu promociju na događanjima poput Smotre sveučilište, Danu i noći PMF-a. Ipak, prof. dr. sc. Martina Jakovčić, prodekanica na PMF-u smatra da je loš interes za navedeni studij prije svega rezultat lošega materijalnoga i društvenog položaja nastavnika.
"Brucoši s interesom za STEM češće biraju studije koji će im omogućiti izravno uključivanje u industrije poput IT sektora gdje su početne plaće i nekoliko puta više nego u školama", objašnjava Jakovčić.
Da su niske nastavničke plaće jedan od glavnih problema za slabo zanimanje i deficitarnost nastavnika fizike, smatra i Dora Jakišić, apsolventica nastavničkog smjera fizike na PMF-u koja objašnjava da velika većina koja završi fiziku na PMF-u, bio to istraživački ili nastavnički smjer, odlazi raditi u IT sektor jer su tamo plaće više od onih koje bi se teško postigle u školama i s 30 godina radnog staža. Ipak, srž problema vidi u tome što je dopušteno da fiziku može predavati gotovo svatko.
"Kvaliteta nastave fizike u školama drastično opada zbog nekvalificiranih predavača (nestručne zamjene i sl.), a samim time opada i zanimanje za fiziku. I onda se pitamo zbog čega nitko ne želi upisati taj studij? Sve je to golem začarani krug koji se hitno na jednom mjestu mora prekinuti", komentira Dora.
Prostorni problemi
Zanimanja pak za studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu ne nedostaje. Međutim, unatoč tome što je studij iz godine u godine u samom vrhu najpoželjnijih studija u Hrvatskoj, upisne kvote, iako je riječ o deficitarnu zanimanju, na Logopediji će neko vrijeme ostati iste.
"Na to zašto broj studenata ostaje isti utječe nekoliko varijabli. Kao prvo, tu su prostorni problemi. Naše su dvorane bile organizirane za 25, maksimalno 30 osoba. S obzirom na to da smo došli do kvote od 50 studenata morali smo izbaciti klupe da bi svi stali", kaže izv. prof. dr. sc. Luka Bonetti, prodekan za studije i studente.
Osim toga, Bonetti dodaje da u obzir treba uzeti i specifičnost izvođenja nastave i vježbi koje se, osim u Nastavno-kliničkom centru Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, izvode u sklopu zdravstvenoga i obrazovnog sustava, sustava socijalne skrbi i civilnog sektora.
"Kada se u sustav kao što je zdravstveni šalje grupu koja treba obaviti 15 sati vježbi, mora biti mala kako ne bi remetili njihov svakodnevni rad", objašnjava Bonetti. Ipak ističe da je svjestan potrebe za povećanjem kvota svakako ima te da je logopedija tražen studijski program upravo zbog svoje interdisciplinarnosti i sveobuhvatnosti. Unatoč tome, napominje da se kvote ne mogu povećati dok god uvjeti ne budu takvi da ne trpi kvaliteta izvođenja nastave.
Da trenutačno nemaju uvjete za povećanje kvota na studiju logopedije, uvjerili su se kada su prije dvije godine odlučili povećati kvotu i upisati 80 studenata. Ti su studenti sada na trećoj godini preddiplomskog studija. Iako ne znaju za drukčije, kako sami studenti kažu, malo je naporno čuti od profesora da im ne mogu vježbe organizirati na način na koji bi to mogli da su manja grupa.
Studentica treće godine preddiplomskog studija Tiffany Antić potvrđuje da je prostor glavna prepreka u povećanju kvota, iako je svjesna da bi logopeda svakako trebalo biti više. Naime, s obzirom na to da je njih na godini 80, predavanja se održavaju u samo jednoj, većoj, dvorani.
Potrebno ozbiljno razmišljanje
"Vrlo je često znalo biti problema s rasporedom zbog toga što se ta dvorana koristi i za druge potrebe fakulteta te predavanja drugih smjerova i godina. Jedan se kolegij održava u manjoj dvorani i pozvala bih bilo koga tko smatra da fakultet ima prostor za povećanje kvote da odsluša jedno predavanje s nas 80 u toj manjoj prostoriji s nula kisika", opisuje Tiffany.
Upravo da bi zadržali kvalitetu izvođenja nastave, na studiju logopedije vratili su se i zasad ostaju pri kvoti od 50 studenata. Na studiju se tijekom dviju godina očekuje revizija programa gdje će se onda pokušati praktični dio nastave organizirati tako da podnese povećanje kvota.
"Povećanje kvota nije šala, nego proces ozbiljna razmišljanja kako će se te ljude koje se prima u sustav na najbolji mogući način obučiti u pet godina do njihove diplome", zaključuje Bonetti.
