Oblačno je i student treće godine Fakulteta prometnih znanosti, budući civilni pilot Stjepan Marijan već pretpostavlja da zbog vremenskih uvjeta danas neće moći sjesti u zrakoplov i vinuti se u nebo. Svejedno je potegnuo s Kvatrića s reporterima Globala u Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte u Lučkomu, u nadi da će se let ipak održati. Tamo je, naime, letačka škola FPZ-a.

Studentica Sara Skendrović nije se pak brinula zbog lošijeg vremena jer je na praksi u simulatoru letenja, jedinom takvom u Hrvatskoj. U školi vlada opuštena atmosfera.

Visoki kriteriji prolaznosti

Doznajemo da studenti po završetku fakulteta dobivaju naziv inženjera, ali samo im praksa koju samostalno plaćaju omogućava dobivanje pilotske dozvole, nužne za posao pilota. Ravnatelj HZNS-a Davor Mistrić pojašnjava fakultetski integrirani program za školovanje za prometnog pilota.

“Zajedno se sluša teorija i sve letenje u slijedu. Sve je povezano, stalno pod nadzorom instruktora, a na kraju se polaže ispit pred Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo”, kaže Mistrić.

Foto: Antonija Grbavac/Global

Priča o letenju počinje s kolegijem Teorijska priprema i praksa letenja, u sklopu kojega studenti odrađuju svoj prvi let. Za taj kolegij moraju odraditi 12 sati letenja. No prije toga moraju položiti sve potrebne ispite. Kriteriji su visoki, pa je tako za prolaznost na ispitima potrebno riješiti od 75 do 80 posto.

“Student treba na zemlji biti jako spreman jer kad dođu u novi medij u zraku, u novu sredinu, to što je jako dobro znao, neće više tako dobro znati”, objašnjava Mistrić i dodaje da student u letu mora znati sve o motorima, meteorologiji, planiranju, aerodinamici…

‘Ne treba čovjek biti nadčovjek da bi bio pilot. Treba biti samo pravilno motiviran’, kaže instruktor letenja Predrag Crnko

Osim što praksa nije jednostavno izvediva, nije niti jeftina. Naime, studenti teorijski dio obuke na fakultetu dobiju besplatno, dio čega je i 12 sati leta, a praksu plaćaju sami. Cijene su paprene, pa se u buduće zanimanje civilnog pilota tijekom školovanja mora uložiti gotovo 300.000 kuna. Mogućnosti stipendiranja ne postoje. Mistrić ističe da je to ipak najbolja opcija jer za tu cijenu uz diplomu na fakultetu dobiju i pilotsku dozvolu, a druge su letačke škole mnogo skuplje, pogotovo izvan Hrvatske.

Unatoč tome, svi u letačkoj školi nas uvjeravaju da tko jednom proba letjeti, teško mu je prestati.

Osjećaj letenja je neopisiv

“Jednostavno zarazi čovjeka, uđe u krv i bez toga je teško. Kao recimo ovo, ovaj zvuk, naježim se kad ga čujem”, kaže Mistrić u trenutku prolaska helikoptera, leđima okrenut prozoru.

“To vam je zvuk helikoptera s turbinskim motorom”, kaže s osmijehom od uha do uha.

U privlačnost pilotskog posla uvjerile smo se na vrhuncu svog posjeta, sjedajući u simulator letenja. Njegova je svrha uvježbavanje instrumentalnog letenja, tj. letenja samo preko instrumenata, kao i uvježbavanje opasnih situacija. Vizualno letenje vježba se u avionu gledajući van. Postoji mogućnost simuliranja vremenskih uvjeta, otkazivanja instrumenata ili turbulencija, ali ipak se ne može simulirati osjećaj letenja. Tijekom simulirana kruga oko Zagreba osjetile smo na vlastitoj koži složenost upravljanja zrakoplovom.

Foto: Antonija Grbavac/Global

“Piloti koriste sedam čula za funkcioniranje u zraku. Operatori na strojevima šest, oni još i kretnjom doziraju nešto, a piloti uz kretnje koriste i položaj, jer ta kretnja ovisi i o položaju”, objašnjava instruktor u simulatoru, Marijan Picak.

No ta uzbuđenost i osjećaj nadmoći u zraku opravdavaju sav uloženi trud. Zbog toga je za uspješno svladavanje teorije i prakse važno imati i veliku motivaciju.

Pitanje prave motivacije

Potrebno je dobro razmisliti prije upisa jer je studij izrazito zahtjevan i naporan. Stjepan se za zanimanje pilota počeo raspitivati između prvog i drugog razreda srednje škole.

“Tad sam se počeo raspitivati, prije sam samo sanjao o tome”, kaže. Sara je o tome sanjala od svoje sedme godine kada je prvi put sjela u putnički avion koji je vozila žena.

“Kad sam vidjela da i žene mogu biti piloti, što prije zaista nisam znala, rekla sam da ću i ja biti pilotkinja”, prisjeća se Sara za koju nije postojala druga alternativa.

Foto: Antonija Grbavac/Global

Danas je problem pogrešne motivacije studenata veći nego ikad. Ne informiraju se dovoljno te struku biraju prema vanjskom imidžu. I Predrag Crnko, instruktor letenja u HZNS-u, smatra da jedan dio studenata nema pravu motivaciju.

“Kako se nakupljaju problemi u obuci, oni gube na elanu, dok onima koji su s pravom motivacijom raste borbenost”, objašnjava Crnko.

Motiv koji ih tjera dalje je, naravno, i uloženi novac. Sat letenja vrijedi oko 200 eura, stoga je i studentima i instruktorima cilj maksimalno iskoristiti to vrijeme za učenje. Letenje nije nesavladivo, ali da bi sposobnost upravljanja zrakoplovom bila na razini, potrebno je uložiti mnogo truda.

“Stresno je, naporno i forsiran si, barem se ja tako osjećam”, opisuje Sara i dodaje da joj je lakše jer je to sve zanima.

“I sad kad sam krenula letjeti, želja mi je sve veća i znam da je to to”, kaže Sara.

“Ne treba čovjek biti supermen da bi bio pilot. Treba biti samo pravilno motiviran”, zaključuje Crnko.

Budući piloti već sada nemaju previše slobodnog vremena. Nastava je koncipirana tako da ima dana kada slušaju teoriju na fakultetu i onih kad dolaze u Lučko letjeti. Međutim, Stjepan kaže da bi radije letio nego jeo, što je i dokazao svojim dolaskom u Lučko, iako ipak nije bio njegov dan za letenje.

‘Treba biti malo lud’

Tlo je od kiše premekano, a budući da je pista travnata, postoji opasnost od njena uništenja pri korištenju u takvim uvjetima. Stoga su u HZNS-u iznimno oprezni u planiranju letenja jer su mogućnosti za popravljanje štete male. Za asfaltiranje piste iz HZNS-a su više puta tražili novac, ali konkretnih dogovora nikad nije bilo.

Bez obzira na sve prepreke, u HZNS-u se instruktori trude studentima pružiti kvalitetnu obuku. Ispred svega, vođeni su tom neopisivom zaluđenošću prema letenju pokraj koje sve ostalo pada u drugi plan. Sara kaže da “čovjek treba biti malo lud za te stvari”.

“Treba imati cilj i ako je taj cilj zaista onaj pravi i dolazi iznutra, onda žrtva nije strašna”, zaključuje Mistrić.

Studij aeronautike

Za upis na studij aeronautike, uz dobre rezultate na maturi (posebno iz Matematike i Fizike), potrebno je proći dvodnevni liječnički pregled te usmeni ispit iz engleskog jezika. Tri su smjera na fakultetu: civilni pilot, vojni pilot i kontrola leta. Vojni piloti moraju još proći i selekcijsko letenje. U svijetu je općenito manjak pilota pa im je trenutačno jednostavno naći posao nakon završetka fakulteta. Velika je potražnja i za instruktorima letenja jer taj posao nije lak, ali manje je financijski privlačan od pilotskog.