Hrvatska, zemlja s nešto manje od četiri milijuna stanovnika, iz godine u godinu postiže iznimne sportske uspjehe. Najvećim uspjehom hrvatskog sporta smatra se osvajanje drugog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine. Lanjsko drugo mjesto teniske reprezentacije u Davis Cupu također nije prošlo nezapaženo. No uzmu li se u obzir ulaganja, infrastruktura i uvjeti u kojima hrvatski sportaši treniraju, slika se potpuno mijenja. Prema Eurostatovu istraživanju, Hrvatska je s prosječnim ulaganjem od 13,3 eura po stanovniku na samom dnu izdvajanja za sport u Europi.
U sjeni nogometa
Marin Galić, profesor sportskog novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, ističe da sadašnja vlada nije iznimni krivac za trenutačno stanje vezano uz ulaganja. Većini dosadašnjih vlada sport je bio u drugom planu te se još od ratnih zbivanja 1990-ih godina nije ništa značajnije unaprijedilo.
"Govorimo li o financiranjima sportaša tu je ponajprije riječ o privatnim, pojedinačnim ulaganjima roditelja ili u manjoj mjeri pojedinih organizacija. Obiteljska ulaganja posebno se ističu u individualnim sportovima poput tenisa", kaže Galić. Dodaje da će, ako Hrvatska odluči ulagati više u sport, morati pričekati neko vrijeme jer rezultati ne dolaze preko noći. Do tada sportaši će se i dalje morati snalaziti uz pomoć obiteljskih ulaganja, a to sigurno nije lako.
U Hrvatskoj se najviše ulaže u nogomet (Foto: Pixabay)
Hrvatska je većinom uspješna u financijski jeftinijim, ponajprije pojedinačnim sportovima, koji prikrivaju pravu sliku iznimno malih ulaganja. No, nogomet je, kao jedan od sportova s najviše pratitelja u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina napredovao te je uz obnovu travnjaka, postupnim ulaganjem u nove tehnologije i financijskom pomoći manjim klubovima iz lokalne sredine, podigao svoju kvalitetu i popularnost.
Iako se nogomet često smatra kraljem među sportovima, Hrvatska ima odlične uspjehe i u individualnim sportovima. To je potvrdio i veliki uspjeh hrvatske teniske reprezentacije koja je na prošlogodišnjem izdanju Davis Cupa osvojila izvrsno drugo mjesto. No u tenisu su ulaganja gotovo nikakva, kao i infrastruktura.
Na pripreme se ide van Hrvatske
Unatoč tomu, Hrvatska od nedavno ima i prvu juniorku svijeta Petru Marčinko te sedmog juniora svijeta Milija Poljička što dodatno pokazuje da, unatoč malim ili nikakvim ulaganjima, Hrvatska i dalje stvara vrhunske sportaše. To je pak dvosjekli mač - radi velikih uspjeha u pitanje se dovode i sama ulaganja. Tako se postavlja pitanje treba li Hrvatska uopće ulagati više u sport s obzirom na tako dobre rezultate koje mnogi sportaši i ovako postižu. Ako se pita Galića - treba.
"Sport u Hrvatskoj trenutačno je samo događaj te ne radimo zapravo ništa da bi utjecali na uspjehe. Krajnje je vrijeme da se to promijeni jer će i naši uspjesi jednog dana splasnuti", ističe profesor Galić.
Većina hrvatskih tenisača zimi svoje pripreme mora, zbog nepovoljnih uvjeta, odraditi u inozemstvu
Trenutačno se svako ulaganje države sportašima čini kao bonus jer za svako ozbiljnije ulaganje u sebe i opremu znaju da se moraju osloniti na privatne financije. Da uvjeti za bavljenje sportom u Hrvatskoj mogu i moraju biti bolji govore i u Hrvatskom teniskom savezu.
"Hrvatska gotovo da nema uvjete za treniranje tijekom zime, nema natkrivenog prostora ili nacionalnog teniskog centra koji bi značajno utjecao na kvalitetu treninga, a i na sam napredak ponajprije mlađih kategorija, ali i starijih reprezentativaca", objašnjavaju iz Saveza.
Ističu kako većina tenisača mora odraditi pripreme u inozemstvu zbog nepovoljnih uvjeta. Hrvatski teniski savez svjestan je da se Hrvatska ne može uspoređivati sa zemljama koje organiziraju velike Grand Slamove ili su gospodarski bogatije, no ističu da i one zemlje s kojima se Hrvatska može gospodarski usporediti imaju bitno bolje uvjete, iako možda nemaju tako velike sportske uspjehe.
Nije sve crno
Ipak, nije sve tako crno. Izdvajanja za sport rastu iz godine u godinu. Prema podatcima iz Ministarstva turizma i sporta, u razdoblju od 2016. godine do 2021. sufinancirano je 99 projekata u iznosu od gotovo 50 milijuna kuna. Od 2016. godine povećao se i iznos za programe lokalnog sporta s 1,5 milijuna kuna na 16 milijuna kuna. Tako je Vlada osigurala besplatno bavljenje sportom za više od 150.000 građana, uglavnom djece i mladih.
‘Sport u Hrvatskoj je trenutačno samo događaj i ne radimo zapravo ništa da bismo utjecali na uspjehe‘, objašnjava profesor Galić
Ministarstvo turizma i sporta još je od 2016. pokrenulo niz novih aktivnosti, poput raspisivanja Javnog poziva za sufinanciranje organizacije velikih sportskih manifestacija, a od 2018. godine provodi se i Natječaj za sufinanciranje gradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina. Također, pokrenut je Natječaj za stjecanje stručnih kvalifikacija bivših i sadašnjih vrhunskih sportaša te se u posljednje četiri godine subvencionira školovanje za 378 vrhunskih sportaša. Od 2017. Državne nagrade za iznimna sportska postignuća povećane su za 100 posto.
Za kraj 2022. predviđeno je donošenje novog zakona o sportu koji će stvoriti novi zakonski okvir za provedbu aktivnosti iz Nacionalnog programa športa od 2019. do 2026. Iz Ministarstva ističu da je glavna prepreka bila nepostojanje strateških dokumenata za planiranje budućnosti hrvatskog sporta, što se novim programom želi postići.
"Kvalitetnija infrastruktura i bolji uvjeti za trening sportaša privući će ponajprije djecu te zatim i sve ostale sportaše, a njihova kasnija masovnost će sama po sebi istaknuti buduće vrhunske sportaše", zaključuje profesor Galić.
