Nešto više od desetljeća prošlo je od potpisa Sporazuma o arbitraži između tadašnjih predstavnika Hrvatske i Slovenije, premijerke Jadranke Kosor i premijera Boruta Pahora. Iako javnosti predstavljen kao konačno rješenje višegodišnjih prijepora, tijek i ishod arbitražnog postupka koji je uslijedio negirali su takve pretpostavke.
Sud donosi presudu, ali je hrvatska strana osporava i izuzima se od primjene zbog kompromitacije postupka od slovenskih političkih aktera. Desetogodišnje razdoblje rezultiralo je nerijetkim krahom dobrosusjedskih službenih odnosa, uz redovite bilateralne tenzije. Nakon hrvatskog izuzimanja, reakcija slovenskog državnog vrha uslijedila je traženjem pravde pred Europskim sudom.
"Trenutačno je vrlo teško prognozirati ishod tog procesa, to više što postoji nekoliko mogućnosti njegova okončanja. Predsjednik Europskog suda Lenarts svojedobno je javno rekao da, prema njegovu mišljenju, sukladno Europskom ugovoru, Europski sud nije mjerodavan, ali moguće je da Veliko vijeće suda potvrdi ovo pravno mišljenje, a moguće je i da se proglasi nadležnim", napominje Davor Gjenero, novinar i politički analitičar.
Iako javnosti predstavljen kao konačno rješenje višegodišnjih prijepora koje će biti ishodovano posredovanjem nepristranog arbitra utjelovljenog Međunarodnim arbitražnim sudom, tijek i ishod arbitražnog postupka koji je uslijedio negirali su takve pretpostavke
U prvome bi slučaju obje strane bile prisiljene prihvatiti donesenu odluku, i ako ona rezultira pravnim priznavanjem primjene onoga iz čega su se prije izuzeli. S druge strane, u slučaju neiskazivanja mjerodavnosti, stanje ostaje nepromijenjeno. No Gjenero ipak napominje kako arbitražni postupak nije rezultirao isključivo negativnim posljedicama.
"Nakon presude bit će lakše doći do bilateralnog rješenja jer su ambicije i očekivanja Slovenije reducirani: jasno je potvrđeno da su valjani principi na kojima je Hrvatska insistirala pri razgraničenju na kopnu, a nerealni slovenski zahtjevi su odbačeni. Jedini element koji Hrvatskoj ne ide posve na ruku u arbitražnoj presudi je razgraničenje na moru u Piranskom zaljevu, a to i je onaj dio procesa koji je bio najviše kompromitiran. Hrvatska i Slovenija moraju za to pitanje naći rješenje s kojim će obje stane moći živjeti", dodaje Gjenero, uz napomenu mogućeg rješenja, odnosno kako sporno razgraničenje "postaje irelevantno ako Hrvatska pristupi schengenskoj zoni jer tada je riječ o unutrašnjim Unijinim granicama".
