Foto: Pixabay

Hrvatski film “H-8” proglašen je najboljim hrvatskim igranim filmom prema izboru kritičara, prenosi Hina. Nastao je 1958. godine, a režirao ga je Nikola Tanhofer.

Drugo mjesto zauzeo je “Rondo” Zvonimira Berkovića iz 1966. godine. Najboljim dokumentarnim filmom smatra se “Od 3 do 22” Kreše Golika iz 1966., a najboljim animiranim filmom proglašen je “Surogat” Dušana Vukotića iz 1961. godine.

‘Potrebno ponekad napraviti ‘inventuru”

Film H-8 napravljen je prema istinitom događaju, a radnja se temelji na sudaru kamiona i autobusa na putu iz Beograda za Zagreb, piše na Filmskom leksikonu. Naime, glavni krivac sudara pobjegao je s mjesta nesreće, a jedino što je poznato početak je njegove registracije, H-8, zbog čega je i film dobio ime.

“U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina, od ‘Lisinskog’ iz 1944. do naslova iz 2019., ukupno nešto više od 400-tinjak njih čiji je većinski producent iz naše zemlje. U anketi je sudjelovalo 38 osoba oba spola iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta, pa i svjetonazora”, izjavio je Veljko Krulčić, organizator izbora te filmski publicist, prenosi Hina. Dodao je i “da svaka uređena kinematografija povremeno napravi svoju ‘inventuru'” jer se tijekom vremena snimi veliki broj filmova.

Treći izbor najboljeg hrvatskog filma u povijesti

Izbori za najbolji hrvatski film održani su dva puta do sad – prvi put 1989./1990. s Društvom filmskih radnika Hrvatske i lista Vjesnik kao organizatorima s 28 kritičara. Najbolji hrvatski film drugi se put birao 1999./2000. u sklopu filmskog časopisa “Hollywood”, gdje je sudjelovalo 44 kritičara.

“Činjenica da ni HAVC niti Hrvatska kinoteka, društva redatelja i filmskih radnika nisu pokazali ni mrvicu želje niti ambicije da organiziraju izbor najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja ‘all time’ potaknula me je da među filmskim kritičarima i stručnjacima napravim tu vrstu vrijednosne inventure”, kazao je Krulčić.

Jednako tako smatra i da je hrvatska kinematografija solidna u odnosu na bogatiju kinematografiju iz okolice, no da je svejedno “od transparentnosti i uređenosti udaljena svjetlosnim godinama”.

Titulu najboljeg hrvatskog filma do ovog je izbora nosio film Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli” iz 1970. godine.