Zamislite da se natječete za radno mjesto i udovoljavate svim natječajnim uvjetima. Imate zvanje, znanje, iskustvo, vještine, govorite strane jezike, a jedina tema intervjua je vaš invaliditet, riječi su pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak.
Osobe s invaliditetom često se smatraju nedovoljno kompetentnima za obavljanje posla, a to rezultira slabom zastupljenosti osoba s teškoćama na tržištu rada. I dalje su aktualne predrasude prema njihovu radnom potencijalu i sposobnostima te je nerijetko zastupljen stav da predstavljaju prepreku za rad.
Predrasude i obrasci ponašanja
"Osobi s invaliditetom teško je pronaći posao u Hrvatskoj, a najgore su odbijenice i osjećaj da tvoja znanja i sposobnosti ništa ne vrijede", kazala je Leonida Kifer.
Prema izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj trenutačno živi gotovo 600.000 osoba s invaliditetom od čega je 265.526 u radno aktivnoj dobi. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposleno ih je nešto više od 2000.
Pravobraniteljica je istaknula da pritužbe upućuju na to da su osobe s invaliditetom često diskriminirane u postupcima zapošljavanja, ali i na radnom mjestu gdje nailaze na nerazumijevanje za svoje potrebe nadređenih i radnog kolektiva.
"Osobe često znaju reći da je atmosfera tijekom razgovora pred komisijom bila odlična do trenutka kada se spomene njezin invaliditet. Mnogo je nezakonita postupanja tijekom natječajnih postupaka, ali ono što je frustrirajuće jest da diskriminaciju ne možete dokazati", dodala je Slonjšak.
‘Jedna zaštitna radionica koja javno prezentira brigu za osobe s invaliditetom nije mi ni odgovorila na otvorenu molbu za posao još od 2018. godine, a u međuvremenu sam doznala da su zapošljavali i osobe bez invaliditeta‘, prisjetila se Leonida Kifer
Iako nije bila na takvim razgovorima za posao, Kifer je objasnila da je diskriminacija posljedica predrasuda, ali i generacijski naučenih obrazaca ponašanja.
"Jedna zaštitna radionica koja javno prezentira brigu za osobe s invaliditetom nije mi ni odgovorila na otvorenu molbu za posao još od 2018. godine, a u međuvremenu sam doznala da su zapošljavali i osobe bez invaliditeta", prisjetila se Kifer.
Foto: Leonida Kifer/Privatna arhiva
Predrasude i diskriminacija uvelike utječu na samopouzdanje osoba s teškoćama, a u to se uvjerila i Kifer koja četiri godine nije mogla naći posao, što je ostavilo posljedice na njezinu zdravlju.
"Oboljela sam od depresije, imam tešku depresivnu epizodu i pijem antidepresive već tri godine. Međutim, imam podršku koja mi mnogo znači", kazala je Kifer.
Dio poslodavaca neinformiran
Dominik Janović radio je pak nekoliko poslova u novinarskoj struci te je objasnio da nije iskusio nikakav oblik diskriminacije. Ipak bilo je situacija da su se čuli neugodni komentari, ali objasnio je da ga takve situacije ne dotiču.
"Recept je u tome što je mene baš briga za moj hendikep, nikad o njemu nisam razmišljao te odgovorno tvrdim da je dvostruko veći hendikep od cerebralne paralize višak kilograma koji imam", dodao je Janović.
"Vjerujem da iza svega stoji neznanje, odnosno strah da osoba s invaliditetom neće biti radno učinkovita. Riječ je o predrasudama koje postoje radi neznanja jer se poslodavci ni ne informiraju o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom", objasnio je Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova, društvenog poduzeća koje ciljano zapošljava osobe s invaliditetom i druge društveno isključive osobe.
‘Većina poslodavaca nije svjesna da sa zapošljavanjem osobe s invaliditetom dobivaju lojalnog radnika, koji je zahvalan za pruženu prigodu‘, istaknuo je Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova
U Hrvatskoj je trenutačno nekoliko udruga koje promiču obrazovanje te zaštitu osoba s invaliditetom. Cilj im je upravo dokazivanje da osobe s invaliditetom mogu biti odlični radnici.
"Većina poslodavaca nije svjesna da sa zapošljavanjem osobe s invaliditetom dobivaju lojalnog radnika, koji je zahvalan za pruženu prigodu što se očituje u njegovoj motivaciji za rad, angažiranosti i odgovornosti prema radu", istaknuo je Božić.
Osobe s invaliditetom trebale bi biti ravnopravni članovi društva te imati jednake mogućnosti za zapošljavanje, ali u svemu tome je potrebna dobra suradnja raznih ustanova u pružanju podrške poslodavcima i uključivanju u radno okruženje.
"Cilj je naše udruge osvještavanje i informiranje o različitostima. Da bismo to uspjeli, osvještavamo o snošljivosti, odgovornosti, poštovanju i povjerenju. Važno je za svaku osobu pronaći prikladno radno okruženje i poticati osobu na individualnoj razini da ostvaruje svoj puni potencijal", dodao je Božić. Ipak, u posljednje vrijeme uočavaju se promjene u osviještenosti poslodavaca te porasta trenda poslovanja na društveno odgovoran način.
"Među našim prvim zaposlenicima bile su upravo osobe s invaliditetom. Pri traženju posla osobe s teškoćama moraju imati na umu da poslodavac možda nema iskustvo komunikacije s osobama s invaliditetom i da ne zamjeraju ako se odmah ne snađe", savjetovala je Svjetlana Marijon, predsjednica udruge Zamisli.
(Ne)pravilnosti zakonskih odredbi
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, tvrtka koja zapošljava najmanje 20 radnika obvezna je prilagoditi radno mjesto i uvjete rada te zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenika.
"Prijašnjih je godina najviše bilo poslodavaca koji su plaćali naknadu zbog neispunjavanja kvote zapošljavanjem osoba s invaliditetom, ali je istodobno rastao i broj onih poslodavaca koji su ispunjavali kvotu i koristili su poticaje koje Zavod isplaćuje", pojasnila je Slonjšak.
Kako piše u Zakonu, svaki poslodavac ima pravo na razne pogodnosti poput subvencije plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova obrazovanja, sufinanciranje troškova za prilagodbu radnog mjesta ili pak troškova za prilagodbu uvjeta rada. Sufinanciranje troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora rezervirano je samo za integrativne i zaštitne radionice.
"Iako u našoj strukturi imamo više od 50 posto zaposlenih osoba s invaliditetom, nemamo pravo na subvenciju troškova rada stručnog radnika jer nemamo status integrativne ili zaštitne radionice", istaknuo je Božić nepravilnosti u odredbama s obzirom na to da Humana Nova osim osoba s invaliditetom zapošljava i druge socijalno isključene kategorije ljudi. Zbog statusa zadruge zakinuti su iz raznih poticaja i subvencija.
