Trenutačno se u Hrvatskoj kriptovalutama može plaćati na pojedinim benzinskim crpkama, kupovati u internetskim prodavaonicama, platiti režije, a novi način plaćanja za prvu jutarnju kavu uveli su i neki ugostitelji.
Iako se plaćanje kriptovalutama čini kao mnogo jednostavnija opcija od konstantnog zbrajanja novca, kalkuliranja i razmišljanja o blizini bankomata, ono za sobom nosi i relativnu nesigurnost takvih transakcija. Najveći je problem kriptovaluta nestabilnost tečaja.
Prevelika očekivanja
Trenutačno najpopularnije kriptovalute zasad se u vrlo maloj mjeri koriste kao sredstvo plaćanja, kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Strugar i dodaje kako su prije svega sredstvo investicije. No plaćanje kriptovalutom smatra zanimljivom mogućnošću koja može potaknuti interes za te valute. Kada je u pitanju rizik, podsjeća na primjer Laszla Hanyecza
"Riječ je o prvom plaćanju bitcoinom iz 2010. godine kada je Hanyecz dvije pizze u vrijednosti od 40 dolara platio 10.000 bitcoina što bi u sadašnjoj vrijednosti iznosilo oko 416 milijuna dolara", priča Strugar.
Smatra da su najveći problemi kriptovaluta vezani upravo za vrijednost jer se ona zasniva isključivo na očekivanjima onih koji te kriptovalute kupuju.
‘Jedan od najvećih rizika je regulatorni rizik, to jest, da će se trgovanje i translatiranje kriptovaluta zabraniti ili regulirati do te mjere da će biti teško legalno translatirati kriptovalute‘, kaže student Ivan
"Kupci misle da će tu kriptovalutu sutra ili za nekoliko dana skuplje moći prodati jer očekuju rast cijene. S obzirom na to da osim tog očekivanja investitora ne postoji nikakvo drugo stvarno uporište za vrijednost kriptovalute, jasno je da su velike oscilacije vrijednosti realnost, a tako je i rizik za investitore velik", kaže profesor Strugar.
Ističe da na vrijednost kriptovaluta ipak mogu utjecati i određeni drugi uvjeti, poput trenutačne pandemije. Posljedica pandemije je ograničenje i smanjenje trošenja što je dovelo do znatnog povećanja ušteda građana u bankama.
"S obzirom na to da su kamatne stope banaka na uloge vrlo niske, a tu je i opasnost inflacije, raste interes za druge mogućnosti ulaganja. Ulaganje u kriptovalute, pa i na kraći rok, može donijeti veće prihode od ulaganja u nekretnine", smatra Strugar.
Ne piše se objektivno
Kada se uzme u obzir i pozitivniji stav mlađih generacija prema tehnologiji, evidentno je da interes za ulaganje u kriptovalute raste i u svijetu i u nas, zaključuje Strugar. Student Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Ivan, koji ima iskustvo ulaganja u kriptovalute, kao glavne nedostatke navodi nekoliko činjenica. Kao prvo, smatra da ljudi koji nisu informatički pismeni relativno teško koriste kriptovalute, s obzirom na to da je cijeli sustav digitalan.
"Sustavi kriptovaluta gotovo uvijek koriste adrese koje izgledaju kao slijed nasumičnih brojeva i slova te tu često može doći do zabune i slanja na pogrešnu adresu, pa treba biti oprezan", dodaje Ivan. Problem je i nedostatak osiguranja kao i to da je svaka osoba sama odgovorna za svoje kriptovalute.
"Ako osoba izgubi lozinku ili ju nekako prevare da lozinku da drugoj osobi koja ih pokrade, ne postoji način da te kriptovalute vrati i ne postoji osiguranje, kao što, na primjer, postoji za bankovne račune", ističe Ivan.
Navodi i da je relativno teško naći nepristrane informacije, a često se događa da ljudi pretjerano pozitivno pišu o određenim kriptovalutama s ciljem veće zarade. Ivan ističe da pri ulaganju nije imao teškoća.
"Često su ljudi u stranim zemljama imali problema s bankama koje bi im blokirale transakcije vezane uz kriptovalute, no toga nema u Hrvatskoj, koliko znam", nadodaje.
Vrijednost stalno varira
Ivan ustvrđuje da rizik vezan uz ulaganje uvijek postoji.
"Jedan od najvećih rizika je regulatorni rizik, to jest, da će se trgovanje i translatiranje kriptovaluta zabraniti ili regulirati do te mjere da će biti teško legalno translatirati kriptovalute", kaže Ivan te napominje da su mogući i rizici pronalaska propusta u protokolima određenih kriptovaluta ili servisa koje koriste.
Studentica s Fakulteta političkih znanosti Neva Žganec smatra da su one budućnost, ali da bi se koristile na što sigurniji i isplativiji način, sve mora krenuti od percepcije koju stvaraju banke i mediji.
Kada se uzme u obzir i pozitivniji stav mlađih generacija prema tehnologiji, evidentno je da interes za ulaganje u kriptovalute raste i u svijetu i u nas, zaključuje Strugar.
"Vrlo vjerojatno će to u Hrvatskoj kasnije postati ‘popularno‘ kao i sve ostalo, ali u nekom trenutku će kriptovalute sigurno stajati uz bok standardnih fiat valuta", kazala je i nadodala da je važno više govoriti o kriptovalutama, kao što se sada govori o uvođenju eura, jer smatra da bi se tako građani zainteresirali.
Ivan pak smatra da bi se ljudi trebali najprije dobro informirati o kriptovalutama, te o tome koja je svrha pojedine kriptovalute i što mogu s njom napraviti, a ne odmah gledati koliko će zaraditi od njih.
"Vrijednost kriptovaluta može jako varirati, primjerice, naraste 50 posto u dva tjedna i padne 60 posto u tri dana. Kriptovalute su mnogo rizičnije od ostalih oblika ulaganja i tu mora svatko za sebe odlučiti koliki rizik želi preuzeti", zaključuje Ivan.
Financijske institucije moraju preuzeti inicijativu
Pitanje o isplativosti ulaganja u kriptovalute vrlo je teško, smatra Strugar. Dodaje da je dovoljno pogledati dijagram kretanja vrijednosti bitcoina ili drugih kriptovaluta za posljednjih nekoliko mjeseci.
"Je li je to dobar ili loš potez, svakako treba biti individualna procjena, dakle, koliko ste skloni riziku i koliko ste spremni uložiti i izgubiti", kaže Strugar.
Strugar smatra da su kriptovalute u današnje vrijeme potreba te da će svakako postati stabilnije regulacijom, a uz to postoji mogućnost novih digitalnih valuta iza kojih će stajati ozbiljne institucije kao jamstvo vrijednosti.
"Europska središnja banka priprema digitalni euro, što je svakako dobar indikator i potreba, a možda i budući smjer", zaključuje Strugar.
Studentica Neva smatra da je potrebno kriptovalute nametnuti kao svakodnevnu temu jer će se bez toga teško pokrenuti ljude da ulažu u kriptovalute, a još teže i internetske prodavaonice i ostala prodajna mjesta da uvedu neku od kriptovaluta kao sredstvo plaćanja.
"Kada banke navedu kriptovalute kao jednu od budućih opcija plaćanja, tada će se sigurno i veći broj internetskih, kao i stvarnih prodavaonica, kafića i restorana uvesti tu opciju", napominje Neva.
