StoryEditor

ŠTO NAKON DIPLOME Mladi će se iseljavati dok god naše obrazovanje ne prati tržište

‘Mladi diplomati koji ulaze na tržište rada moraju se suočiti s tektonskim promjenama koje su izazvale kriza iz 2020. te digitalna i postindustrijska transformacija‘, kazao je dr. sc. Damir Novotny

Autor:
Global.
21/06/2021 u 06:02 h
<p>Dr. sc. Damir Novotny</p>
Dr. sc. Damir NovotnyT&MC GROUP
Obrazovanje stvara ljudske potencijale za kojima na tržištu rada nema dovoljno potražnje, riječi su ekonomskog analitičara, profesora visoke škole, dr. sc. Damira Novotnyja. Najteže pronalaze posao studenti upisani u studijske programe poslovne ekonomije i javne uprave, a uz to Hrvatski zavod za zapošljavanje kao teško zapošljivu struku navodi politologiju, novinarstvo i filozofiju.

Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava

Nasuprot tome, na razini stručnih studija prepoznaje se potreba za stručnim prvostupnicima sestrinstva i predškolskog odgoja u većem broju županija, a najtraženiji studijski programi su medicina, farmacija, računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, građevinarstvo, matematika, fizika, logopedija i rehabilitacija. "Mladi ljudi koji izlaze na tržište rada moraju se usredotočiti na promjene koje se događaju oko nas te moraju nastaviti s usvajanjem novih znanja. Fokus mora biti na profesijama koje se upravo danas stvaraju i koje će biti tražene u bliskoj budućnosti", istaknuo je Novotny.

Mladi moraju razmišljati o svojoj karijeri kao putu koji mogu ostvariti stalnim stjecanjem novih znanja i iskustava

Zbog neusklađenosti između tržišta rada i obrazovnog sustava, mnogi mladi, pogotovo u ovim vremenima, nakon diplome imaju problem pronaći posao. Iz HZZ-a ističu da se ne predviđa značajan porast nezaposlenosti diplomiranih studenata jer nezaposlenost će se općenito smanjiti s gospodarskim oporavkom. Iako se hrvatsko tržište nakon ulaska u Europsku uniju približilo europskom, problem je u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj koji nije usklađen s kretanjima na domaćem, a posebno ne na europskom tržištu rada. Novotny je istaknuo da se u većini zemalja-članica događa postindustrijska transformacija koja ima velik utjecaj na stvaranje novih tržišnih struktura na tržištu rada.

Stvaramo profesije iz prošlosti

"Zbog toga se povećava potražnja za strukovnim zanimanjima i profesijama povezanim s kreativnim djelatnostima, osobito u području novih, disruptivnih tehnologija", istaknuo je Novotny. "Potražnja za radom ima svoju dinamiku, koju obrazovni sustav ne zadovoljava te se pojavljuje potreba za uvozom ljudskog potencijala. S druge strane, obrazovanje stvara ljudske potencijale, stvara profesije iz prošlosti, za kojima na tržištu rada nema dovoljno potražnje", rekao je ekonomski analitičar. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, navela je da je današnji svijet u svim segmentima globalan, pa tako i u segmentima obrazovanja i zapošljavanja, te je istaknula da završeno fakultetsko obrazovanje već odavno ne jamči zapošljavanje. Prema tome mladi moraju razmišljati o svojoj karijeri kao putu koji mogu ostvariti stalnim stjecanjem novih znanja i iskustava, posebice u međunarodnom okruženju. "Tijekom studija, iznimno su vrijedna i obogaćujuća iskustva koja studenti mogu stjecati korištenjem programa mobilnosti Erasmus, kako za boravak na stranim sveučilištima, tako i za ostvarivanje stručne prakse", ispričala je Žuvić.

Ključna je prilagodba

Ekonomski je analitičar istaknuo važnost procesa učenja i nakon fakultetskog obrazovanja, no smatra da je utjecaj koronakrize uvelike utjecao i na mnoge sektore zapošljavanja. "Mladi diplomati koji ulaze na tržište rada moraju se suočiti s tektonskim promjenama koje su izazvale kriza iz 2020. te digitalna i postindustrijska transformacija. Za uspjeh na tržištu rada ključno je prilagođavanje promjenama", kazao je Novotny. Za mnoge je mlade trenutačno stanje s koronavirusom pridonijelo problemima pri pronalasku posla, ali za neke od sektora, poput zdravstvenog, postoje i određene prednosti. Studentica treće godine sestrinstva, Martina Garić, objasnila je da je trenutačna situacija pokazala koliko su medicina i zdravstveno osoblje važno, a lakoća pronalaska posla nakon završenog fakulteta jedan je i od razloga zašto mnogi upisuju taj fakultet.

HZZ ne predviđa značajan porast nezaposlenosti diplomiranih studenata

Novotny je objasnio da će se približavanje Hrvatske razvijenim dijelovima EU ubrzati u sljedećim godinama, što će od javnog obrazovnog sustava zahtijevati prilagodbu promjenama, ali teško je predvidjeti hoće li se javni obrazovni sustav moći prilagoditi promjenama. "Tražit će se specifična znanja i vještine, koje domaći obrazovni sustav u kratkom roku ne može isporučiti. U srednjem roku će nužno doći do prilagodbe. U međuvremenu će obrazovani mladi pokušati pronaći odgovarajuće radno mjesto na europskom tržištu rada", rekao je Novotny.

Mreža mladih Hrvatske: Važna je i stručna praksa za studija

Mreža mladih Hrvatske (MMH) uvelike se bavi problemom zapošljavanja mladih nakon završenog fakultetskog obrazovanja, što pokazuju mnogim radionicama i projektima koje organiziraju.

"Na Međunarodni dan mladih prošle godine održali smo konferenciju za medije na kojoj smo iznijeli pet zahtjeva Vladi, a među njima je bilo i poboljšanje uvjeta za mlade na tržištu rada", ispričala je Kaja Pavlinić, potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske.

Također, MMH se bavi i pitanjem stručne prakse kod poslodavaca za obrazovanja, što uključuje i mentoriranje i praktičan rad, da bi učenici i studenti izašli iz obrazovnog sustava s praktičnim iskustvom koje je odmah primjenjivo.

"To je ujedno i argument da se mladima odmah pri prvom zaposlenju nakon studiranja ponude kvalitetni uvjeti i plaća. Isto tako, važno je istaknuti da je mladima potrebna institucionalna podrška te iz tog razloga iznimno je važno zagovarati pravedne procese zapošljavanje i rada", istaknula je Pavlinić.

U Zagrebu je nezaposlenost mladih velik problem

Savjet mladih Grada Zagreba promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih u Gradu Zagrebu te je 2015. i 2019. godine provedeno ispitivanje interesa i potreba mladih u Gradu Zagrebu.

"Oba su ispitivanja, nažalost, istaknula slabu društveno-političku participaciju mladih i nezaposlenost kao glavne probleme mladih u našem gradu", rekla je Lucija Topolovec, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba.

"Kao jedna od ključnih tema Programa rada jest zapošljavanje mladih s ciljem rasta opće zapošljivosti mladih, podupiranje zapošljavanja i smanjivanje nezaposlenosti među mladima", istaknula je Topolovec. Također, kazala je da je potrebno sustavno informiranje i savjetovanje mladih o zapošljavanju, ali isto tako, potrebno je podupirati i subvencioniranje zapošljavanja.

"Ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska članica Europske unije što mladima pruža mnoge mogućnosti te baš zbog toga potičemo mlade da sudjeluju u EU-ovim projektima povezanim sa zapošljavanjem mladih", objasnila je Lucija.

08. svibanj 2024 17:14