"Nakon što sam dobila proizvode, nijedan nije bio ispravne veličine ili kroja, a materijali su bili očajni. Osjećala sam se izmanipulirano jer iako sam napravila sve u svojoj moći da se prethodno informiram o veličinama i kvalitetama proizvoda, platila sam nešto što nije bilo oglašeno", navodi Rebeka Klaus koja je nakon upornih, ali privlačnih oglasa modne stranice Zaful, naručila njihovu odjeću i - razočarala se.
Prosječna osoba svakodnevno vidi od 4000 do 10.000 reklama i oglasa, navodi Forbes. Zapravo, svaka druga objava na društvenim mrežama je - reklama. Bez obzira na snažan karakter, svatko u nekom trenutku nasjedne na oglas na internetu, bilo da nešto kupi, ili samo otvori link da bi pogledao proizvod. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Milica Vučković objašnjava ulogu algoritma u online oglašavanju.
Dobroj reklami teško je odoljeti
"Zahvaljujući društvenim mrežama, danas je vrlo lako targetirati točno određene skupine ljudi na temelju podataka koji su poznati o njima, kao što su dob, spol ili lokacija, njihovih preferencija, prethodnog online ponašanja- povijest pretraživanja, što su lajkali, komentirali, koga su pratili, na temelju preferencija njihovih online prijatelja", navodi profesorica Vučković te ističe da su algoritmi vođeni primarno komercijalnim interesom, a ne javnim, pa su zbog toga danas online personalizirani oglasi iznimno učinkoviti marketinški alat.
Dok se neki osjećaju nesigurno i smeta im osjećaj da ih netko prisluškuje, neki ljudi vole što im se "serviraju" baš oni proizvodi koje trenutno traže i koji im se sviđaju. Profesorica Vučković ističe da joj je upravo to osvijestio bivši student kada je rekao da mu algoritmi uvijek pomažu u shoppingu ili traženju destinacija za odmor, a mnogima je algoritamska obrada sadržaja dobrodošla u kontekstu predlaganja glazbe ili filmova i serija. Studentica Ela Hamzić dijeli oba stava.
"Ponekad mi je baš korisno da mi izbace neki koncert ili nešto tako, ali kad mi Zalando i Sinsay neprestano bacaju neku haljinu na koju sam kliknula to mi ide na živce", objašnjava i ističe da se zbog količine oglasa za odjeću često osjeća kao da nije dovoljno dobra ili da nije u trendu.
Studentica Nensi Brčić zbog reklame na Instagramu odlučila se na kupnju uvijača za kosu. Iako se kupnja ispostavila korisnom, Nensi se ipak osjeća izmanipuliranom. Naime, uvijač za kosu nikad nije pretraživala, već ga je samo spomenula naglas, pa smatra da je prisluškivana. Takvih je primjera mnogo, pa se zato mnogi boje za vlastitu privatnost. Algoritam filtrira reklame tako da svaki pojedinac vidi upravo ono što ga zanima, što povećava šanse da će to i kupiti.
Privatnost je iluzija
Na vječno pitanje, prisluškuje li nas zaista netko s druge strane ekrana, odgovorio je stručnjak za internetsku sigrunost Lucijan Carić.
"Budući da ugovori o korištenju aplikacija mogu biti dugački i namjerno komplicirani, moguće je u njih ugraditi privolu korisnika za praktično neograničen dostup do svih njegovih podataka, uključujući na takav način de facto legalizirano prisluškivanje. Koliko-toliko etične tvrtke mogu te podatke na razne načine anonimizirati, a da pri tome ne umanje komercijalne efekte njihovog korištenja", zaključuje Carić.
U trenutku pristanka na Terms and Conditions u aplikacijama, ona ima dopuštenje korisniku uzeti podatke i saznati njegove interese. Web stranice pak nude kolačiće u zamjenu za to. Iako tvrtke i agencije poriču prisluškivanje mobitela kao jedan od načina kojim se koriste da bi prikupiti podatke korisnika, marketinški stručnjaci sumnjaju da se ono odvija preko voice assistant-a ugrađenih u uređaje, kao što su Siri, Bixby, Alexa ili Google Assistant. Profesorica Vučković napominje da se protiv manipulacije online reklamama moramo boriti sami.
"Koliko je nešto dobro ili loše za nas, odlučujemo uvijek mi sami. Sve dok smo dovoljno educirani, informirani i osviješteni o svim procesima koji se događaju oko nas, kako u online, tako i u offline sferi, poprilično smo zaštićeni. Problem nastaje kada ljudi nisu upoznati s određenim pojavama", objašnjava Vučković.
"Posebice velika opasnost od algoritama može postojati za vrijeme političkih kampanja, kada vas algoritmi mogu "uvući" u "zečje rupe" iz kojih se jako teško izvući, jer se odjednom nađete okruženi svojim istomišljenicima i jako teško do vas dolaze druga mišljenja. Ono što možemo učiniti je da uvijek tražimo i druga mišljenja, druge izvore, da ponekad lajkamo i nešto što nije nužno naša opcija i slično", savjetuje profesorica.
