ALKOHOL, DEZINFICIJENS ILI SAPUN Studenti od pojave koronavirusa više pažnje pridaju čistoći mobitela

Mobitele držimo uz sebe većinu vremena, ali upitno je koliko brinemo o njihovoj čistoći. Od pojave koronavirusa osobna higijena je postala važnija nego ikad. Dezinficiranje ruku, a i svega što nosimo sa sobom, uključujući mobitele, većini ljudi je postao svakodnevni ritual. Svijest o bakterijama koje se skupljaju na mobitelu kod nekih je nastala tek nakon pojave koronavirusa, dok su ostali o čistoći svojih mobitela vrijedno brinuli i prije.

Koronavirus potaknuo oprez

"Mobitel skoro svaki dan očistim, a svakih nekoliko dana ga baš temeljito obrišem s nekim sredstvom za čišćenje stakla", rekao je student geodezije Josip Bolješić. Dodao je da otkad se pojavio koronavirus puno je oprezniji kad je u pitanju diranje stvari za koje smatra da prijete zarazom kao što su ručke u tramvaju, kvake i novac. Njegova kolegica Klara Kučić također je postala opreznija od pojave koronavirusa. "Pojavom koronavirusa počela sam mobitel čistiti dezinfekcijskim sredstvom, kada se virus tek pojavio konstantno bih ga čistila nakon svakog dolaska izvana, a sada rjeđe", napomenula je Klara. Dodala je da je prije virusa tek ponekad očistila mobitel sredstvom za čišćenje naočala.

Mobitel svakako trebamo češće čistiti ako često putujemo, susrećemo mnogo ljudi ili ga koristimo u svojoj kuhinji

Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar već je ranije za Jutarnji list napravio istraživanje o količini bakterija na površinama s kojima smo često u dodiru. Uzeli su briseve s pet najuobičajenija mjesta – bankomata, novčanice, drške na tramvaju, mobitela i aparata za kavu. Rezultati su pokazali da se najviše bakterija nakupilo na mobitelu. "Znam da je mobitel jedno od najprljavijih mjesta, zato se trudim redovno ga čistiti", rekao je student novinarstva Dario Topić i istaknuo da ga od pojave koronavirusa dezinficira i alkoholom. Njegova kolegica Petra Sokolić svoje navike održavanja mobitela ne smatra pohvalnima. "Ipak, sad ga čistim češće nego prije jer mi je dezinficijens sad stalno u ruci", komentirala je Petra.

Glatke površine ne pogoduju mikrobima

"Mobitel nam je stalno u rukama, njime dodirujemo kožu, u blizini su usta i nos, odakle te bakterije mogu dospjeti na telefon", rekla je nakon provedenog istraživanja za Jutarnji dr. sc. Ivančica Kovaček. No, također je dodala da se u uzetim uzorcima nisu razvile kolonije bakterija jer bakterije trebaju hranu koje ne nalaze u tramvajima, na novčanicama, bankomatima i aparatima za kavu. Markus Egert, profesor mikrobiologije i higijene s njemačkog Sveučilišta Furtwangen, poručio je da je broj mikroba na mobitelima zanemariv naspram njihovog broja na ljudskim rukama, prenosi Hina. Nadalje je objasnio da se zbog glatkih površina koje su karakteristične za pametne telefone bakterije ne uspijevaju razmnožavati jer im više pogoduju površine kakve imaju mobiteli s tipkama koje danas rijetko tko posjeduje. Također je istaknuo da broj mikroba nakupljenih na mobitelu ovisi i o načinu te mjestima na kojima koristimo mobitel.

‘Znam da je mobitel jedno od najprljavijih mjesta, zato se trudim redovno ga čistiti‘, rekao je student novinarstva Dario Topić

Egert je rekao da mobitele nije potrebno dezinficirati jer se koronavirus uklanja i običnim sapunom te upozorio da sredstva za čišćenje, poput onih za stakla i onih na bazi alkohola, mogu uništiti premaz koji odbija masnoću sa zaslona pametnog telefona. Proizvođači pametnih telefona, kao što su Apple i Samsung, na svojim internetskim stranicama kao glavni savjet za čišćenje mobitela navode brisanje uz pomoć mekane krpe od mikrovlakana, a ako je mobitel jako prljav savjetuju da se stavi i malo sapuna. Kako piše Hina, Bernard Glassl iz njemačke Udruge industrije deterdženata i osobne higijene kaže da učestalost čišćenja naših pametnih telefona ovisi o načinu na koji ih upotrebljavamo. Napominje da mobitel svakako trebamo češće čistiti ako često putujemo, susrećemo mnogo ljudi ili ga koristimo u svojoj kuhinji.